Trenutak "Dana oslobođenja" predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa bio je dan za koji on vjeruje da će pokrenuti američki preporod.
Međutim, po koju neposrednu cijenu za američki narod i zemlje u svijetu? I je li sve to bila prevara?
Bila je to, zasigurno, vježba "Trumponomike" koja prkosi stručnjacima.
"Decenije" pljačke
"Desetljećima našu su zemlju pljačkali, pljačkali, silovali i pljačkali bliski i daleki narodi, i prijatelji i neprijatelji", poručio je Trump.
Uživao je u velikom otkriću - divovskim grafikonima u kojima je globalni međuovisni ekonomski sistem, građen decenijama, pojednostavljen u dva stupca i niz postotaka.
U prvom stupcu su carine za koje Trump kaže da se naplaćuju Americi, izračunate neotkrivenom i vrlo upitnom aritmetikom Bijele kuće, prenosi Sky News.
U idućoj kolumni navedeno je šta će sada Trumpova Amerika naplatiti od stranih država.
Uživao je u onome što je vidio pred sobom. Činilo mu se kao da neke od brojeva vidi prvi put.
"Kina, prvi red.
Evropska unija, oni su vrlo čvrsti… Vijetnam, Tajvan, Japan, Indija, vrlo vrlo čvrsti… Indonezija, Malezija, Kambodža - ooh pogledajte Kambodžu, pogledajte, 97 posto!", govorio je Trump.
Njegov ministar trgovine, pored njega, nasmiješio se s oduševljenjem.
Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta - s vlastitim barijerama sigurno samo da zaštite svoje ekonomije u nastajanju - bit će jako pogođene budući da su već bile osakaćene rezovima finansiranja USAID-a.
Međutim, osim Trumponomike, u svemu tome također je postojao izraziti dojam obmane.
Kako je tačno njegov tim izračunao njihov broj?
"Manipulacije valutama"
Uzmimo Južnu Koreju s kojom SAD ima trgovinski sporazum. Ne naplaćuje carinu od 50 procenata na američki izvoz, kao što tvrde Trumpove karte.
Naplaćuje li Evropska unija stvarno Americi carine od 39 posto?
Ne. Matematika Trumpovog tima u to dodaje neobjavljene izračune "manipulacije valutama" i necarinske prepreke (kojih EU ima mnogo, da bismo bili pošteni).
Međutim, brojke i aritmetiku još uvijek je teško objasniti.
Uzmimo malenu afričku državu Lesoto (državu za koju je Trump nedavno rekao da nikada nije čuo).
Pogođena je najvišom stopom od 50 posto carina na temelju "lude" tvrdnje da SAD-u naplaćuje 99 posto.
Zapravo, to je dio južnoafričkog trgovačkog pakta s drugim nacijama koje su naplaćivane na nižim nivoima.
Gotovo polovina izvoza Lesota su dijamanti. Trumpov pokretač za sve ovo je vratiti proizvodnju kući. Hoće li njegov "malj" na Lesotu pkrenuti industriju dijamanata u Pennsylvaniji?
Isti princip mogao bi se primijeniti i drugdje - poput Indonezije i kafe.
Kako napreduje trgovina kafom u Americi? Shvatili ste...