Uoči rasprave i glasanja o Prijedlogu zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska koji bi se trebao naći na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Damir Arnaut, nekadašnji državni i federalni parlamentarac, pravni ekspert i aktuelni ambasador BiH u SR Njemačkoj za Raport ukazuje na važne činjenice zbog kojih HDZBiH, ukoliko bi to namjeravao, ne može blokirati usvajanje, ne samo ovog, nego bilo kojeg drugog zakona ukoliko za njega bude postojala većina.
U tom kontekstu Arnaut naglašava da je razočaravajuće što u posljednje dvije godine vlast uopće nije koristila prednosti i benefite koje su donijele izmjene Ustava FBiH koje je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a kojima je u ruke Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dat veoma važan mehanizam za prohodnost zakona.
Važna izmjena Ustava FBiH neiskorištena i prošla nezapaženo
"Kada je visoki predstavnik nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH na izbornu noć prije dvije godine, sva pažnja šire javnosti fokusirala se na nepotrebne izmjene o načinu izbora Vlade FBiH, koje su u konačnici samo pomogle SDA da može blokirati čitav proces zbog žrijeba iz kinder jajeta.
I tako je potpuno nezapaženo, barem medijski, prošla jedna jako bitna i korisna izmjena, koja nalaže da se svi zakoni koje jedan dom usvoji obavezno uvrštavaju u dnevni red drugog doma najkasnije u roku od 75 dana od usvajanja u prvom domu.
Meni je neshvatljivo da ovaj alat koji je Schmidt, pa na kraju i Ambasada SAD, dala prvenstveno Predstavničkom domu Federalnog parlamenta još niti jednom nije upotrijebljen", kaže Arnaut.
Arnaut podsjeća da su prije izmjena Ustava koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH 2022. godine, oni zakoni koji se nisu sviđali HDZ-u BiH, nakon što bi i dobili podršku Predstavničkog doma PFBiH bili blokirani na način da nisu bili ni uvrštavani na dnevni red Doma naroda, dok je sada to onemogućeno, jer postoji rok od 75 dana u kojem Dom naroda PFBiH mora na dnevni red uvrstiti zakon koji je prošao u Predstavničkom domu.
"Do te izmjene visokog predstavnika iz 2022.godine, izjave da je Dom naroda 'groblje dobrih zakona' su, iako populističke, imale činjenični osnov. U prošlom sazivu, gotovo sve dobre zakone koje je Predstavnički dom usvajao - od brojnih na polju borbe protiv korupcije, do samog Zakona o gasu - HDZ-ov predsjedavajući Doma naroda jednostavno nikada nije stavljao na dnevni red i zakoni bi redovno na taj način 'umirali'.
I upravo kada je Schmidt izbio HDZ-u iz ruku ovaj mehanizam blokade, kada je Dom naroda imao šansu da od 'groblja' postane 'porodilište' dobrih zakona, Predstavnički dom se po pitanju zakonodavnih aktivnosti pretvorio u 'pustinju'. Jer, kada Predstavnički dom ne usvaja zakone, rok od 75 dana se nema na što odnositi", pojašnjava Arnaut.
On dalje navodi da je za razliku od onih koji su trebali mnoge zakone koje je ranije blokirao HDZBiH upućivati u proceduru i usvajati ih, Čović itekako bio svjestan mehanizma koji mu je iz ruku izbijen ustavnim izmjenama, ali su se oni koji su trebali upućivati zakone u proceduru povinovali Čovićevim zahtjevima da ih ne stavljaju na dnevni red.
U prilog tome, smatra Arnaut govori i Čovićeva izjava iz jula ove godine.
Poziv kolegama iz Naše stranke da 'zatrpaju' Dom zakonima
"Da neaktivnost Predstavničkog doma u proteklom periodu nije slučajna, potvrdio je Dragan Čović u julu ove godine kada je izjavio: 'Dogovorili smo da zakonodavna vlast u Federaciji BiH kroz osmi i deveti mjesec djeluje samo za hitne potrebe Vlade. Čini mi se da je to dobar način komunikacije u FBiH i želim da nastavimo raditi s tom pozitivnom energijom koju imamo između sebe'.
Ja u ovom vidim da za razliku od šire javnosti, Čović je, dakle, prepoznao potentnost Schmidtovog amandmana CXV, ili 115., i osigurao sebi 'pozitivnu energiju', evo sve do dvanaestog mjeseca ili decembra. Tu pozitivnu energiju - što po njegovim sopstvenim riječima znači što manje zakonodavnih aktivnosti - je ranije ostvarivao preko predsjedavajućeg Doma naroda iz HDZ-a.
Kada mu je Schmidt to onemogućio, poražavajuće mi je da je to u protekle dvije godine uspio preko predsjedavajućeg Predstavničkog doma iz Naše stranke.
Stoga zaista pozivam svoje kolege, iz Naše stranke prvenstveno, da iskoriste alate koje nam je Schmidt dao. Poručujem im da 'zatrpaju' Predstavnički dom dobrim zakonima", poručuje Arnaut.
Arnaut podsjeća, prije svega svoje kolege iz Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH da u ladici predsjedavajućeg stoje brojni zakoni koje oni mogu uputiti u proceduru i iskoristiti njihovu prohodnost do Doma naroda PFBiH koju omogućavaju ustavne izmjene od prije dvije godine, a ne koriste se u kapacitetu u kojem bi trebalo.
"Od onog koji sam ja predložio o ukidanju naknada za rad u komisijama za vrijeme radnog vremena, modeliran po onom kojim sam na državnom nivou već uštedio preko 10 miliona KM budžetskih sredstava, preko onog poslanika Čavalića (Admir, op.a) o ukidanju bijelog hljeba, pa do najbitnijeg - Zakona o gasu. Šta više, ovo je jedinstvena prilika za ukidanje otpremnina političarima, bar na federalnom nivou, a što mi nikad nije uspjelo na državnom zbog Dodikovog četvrtog delegata", ocjenjuje Arnaut.
Zašto Čoviću na ruku ide predsjedavajući Doma u PFBiH iz Naše stranke
Na pitanje, koji onda mehanizmi HDZ-u BiH ostaju u osporovanju zakona u Parlamentu FBiH, Arnaut kaže da ta stranka može iskoristiti pravo pozivanja na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
"HDZ-u je ovim ostala isključivo mogućnost pozivanja na vitalni nacionalni interes. No tada se postupak seli na Ustavni sud FBiH, koji sigurno neće zakone o gasu, ukidanju privilegija, smanjenju plata funkcionerima i slične progresivne prijedloge proglasiti štetnim po vitalni nacionalni interes bilo kojeg naroda", kaže Arnaut.
Također, Arnaut napominje kako je u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, nažalost i dalje omogućeno da Čović blokira stavljanje određenih zakona na dnevni red, ali je kaže diskutabilno zašto Čoviću pogoduje predsjedavajući Predstavničkog doma Federalnog parlamenta koji nije iz HDZ-a i ima sve zakonske i ustavne mehanizme da na dnevni red uvrsti progresivne zakone koje bi prema Arnautovoj ocjeni sigurno podržala i većina pozicije i opozicije.
"Na kraju, nakon što Čavara u Državnom parlamentu blokira, suprotno odluci Ustavnog suda BiH da Predsjedništvo BiH jeste ovlašteni predlagač zakona, prijedloge Predsjedništva BiH o Državnom zakonu o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini, kao i Zakona o državnoj imovini, zašto predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog parlamenta i dalje ide na ruku Čoviću?", pita se Arnaut.
