Nakon što je objavljeno da će se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović 6. i 7. maja sastati s predsjednikom SR Njemačke Frank Walter Steinmeierom i kancelarom Olafom Scholzom, evidentno je da će Bećirović biti prvi zvaničnik iz BiH koji će se nakon punih osam godina sastati s njemačkim šefom države.
Posljednji put, tročlano Predsjedništvo BiH u tadašnjem sastavu Bakir Izetbegoović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, sastalo se 2016. godine s tadašnjim predsjednikom SR Njemačke Joachimom Gauckom u Berlinu gdje su boravili na poziv tadašnje kancelarke Angele Merkel, s kojom su se sastali još i 2018. godine.
I tada je Njemačka imala značajne inicijative u odnosu na BiH, no ondašnje aktivnosti više su bile usmjerene na, ispostavit će se, bezuspješne pokušaje da se bh. političari natjeraju na saradnju i potaknu na donošenje sopstvenih odluka u pravcu pozitivnog pomaka ka Evropskoj uniji.
Druga posjeta Berlinu u pet mjeseci
Danas, do Bećirovićeve posjete Njemačkoj, dolazi u drugačijem ozračju i trenutku. Nije da se u BiH nešto promijenilo u pogledu odustajanja retrogradnih snaga, naročito iz RS od ataka na ustavni poredak, nego je drugačiji odnos same Njemačke, koja je već brojnim konkretnim potezima pokazala da čvrsto stoji uz jedinstvenu i cjelovitu BiH, što se najbolje vidjelo i u obrazloženju jedinstvenog stava političkih opcija u Bundestagu, kada je donesena odluka o podršci BiH za otvaranje pregovora s EU.
Bećirović u Berlin odlazi i u jeku dogovora i rasprava u vezi s usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u sredinom maja, a čiji je jedan od predlagača Njemačka, pa mnogi ovu posjetu povezuju s tim događajem.
No, u razgovoru za Raport Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj, kaže da će Rezolucija biti samo jedna od tema sastanaka predsjedavajućeg Bećirovića s najvišim njemačkim zvaničnicima i da je ova posjeta planirana mnogo ranije.
"Posjeta je potvrđena jos 28. marta i nije vezana za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Ne treba zaboraviti, također, da je ovo već druga posjeta Bećirovića Berlinu u samo pet mjeseci, nakon što je u decembru imao susrete sa kancelarom Scholzom i ministrom odbrane Pistoriousom. Rezolucija će svakako biti jedna od tema ovih razgovora, ali povod za posjetu je mnogo širi-kaže Arnaut za Raport.
Ambasador Arnaut je prokomentirao i to koliko su za BiH važni ovakvi susreti, pogotovo kada je riječ o Njemačkoj koja ima jak utjecaj na evropskoj i svjetskoj političkoj sceni, ali i na polju ekonomije.
"Veoma je važno da imamo Bećirovićeve dvije posjete Berlinu u manje od pola godine. Njemačka je najjača evropska ekonomija. Bez sumnje i najuticajnija EU članica na Zapadnom Balkanu. Norma za susrete sa zvaničnicima takve zemlje je trebala biti nekoliko puta godišnje, a ne jednom u osam godina. Sada to ispravljamo", ističe Arnaut.
Dodikova i Vučićeva greška
Pitali smo ambasadora Arnauta i koliko boljem razumijevanju unutrašnjih odnosa u BiH s aspekta njemačke zvanične politike doprinosi činjenica da visoki predstavnik Christian Schmidt dolazi iz Njemačke?
"Izuzetno puno. Niko ne smije zanemariti da je Visoki predstavnik Schmidt bio dugogodišnji član Bundestaga, ministar u jednoj od prethodnih vlada, te da njeguje izuzetno prisne odnose sa njemačkim zvaničnicima u svim strankama. Podcrtavam svim strankama, ne samo u svojoj matičnoj već i u svim koje su trenutno na vlasti. Visoki predstavnik Schmidt je u Berlinu cijenjen jer važi za zvaničnika sa znanjem i integritetom.
Dodikova strateška greška je što je to zanemario. Aleksandar Vučić, koji je znao za ove Schmidtove predispozicije, također je napravio stratešku grešku jer je u konačnici između Schmidta i Dodika izabrao Dodika. Odnosno, umjesto Zapada izabrao je režim u Kremlju", ocjenjuje Arnaut.
S obzirom na to da je jedan od najaktivnijih ambasadora BiH u svijetu, da mnoge aktivnosti, uključujući i susrete s njemačkim zvaničnicima, objavljuje i na društvenim mrežama, te često komentira i važna zbivanja u našoj zemlji, pitali smo amabsadora Arnauta koliko je važno da bh. diplomate imaju aktivniju ulogu u zemljama prijema. Posebno iz razloga, jer se BiH ne može pohvaliti s takvih mnogo diplomata i do sada su na štetu države mnogo aktivniji bili ambasadori iza kojih stoji politika Milorada Dodika.
Više rada, manje priče
"Iskreno, objavim manje od 10 posto onog što poduzimam. Da bi bio efikasan, ambasador nekih 90 posto aktivnosti, ni ne treba objavljiivati. Takvo djelovanje konačno imamo u ovom pro-BiH korpusu. Možda najveći poraz srpske diplomatije, a eto i njihove BIA-e, je što za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici nisu saznali dok sve u vezi s tim dokumentom nije bilo manje - više gotovo. Zadnji put sam ovako nešto vidio kada sam branio Ganića u Londonu", ističe Arnaut.
Uz konstataciju da je uz njegov diplomatski angažman, evidentan i onaj ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije, podsjetili smo Arnauta da je zanimljivo da se Milorad Dodik svojevremeno protivio upravo imenovanju njih dvojice za ambasadore, ali je odustao od blokada njihovih imenovanja, jer u protivnom njegovi kadrovi ne bi dobili saglasnost za imenovanje na ambasadorske pozicije u nekim drugim misijama.
"Ako je zaista birao između nas dvojice s jedne i Tegeltije s druge strane dobro je da se u konačnici odlučio za Tegeltiju. Pogotovo, jer je vrlo upitno hoce li Tegeltija uopšte dobiti egzekvaturu. No opet podcrtavam - jako je bitno biti nevidljiv u ovom poslu. Na kraju, najveću korist Rezoluciji o genocidu u Srebrenici su dali ljudi koji su o njoj davali najmanje izjava. A najveću štetu su joj nanijeli oni koji za nju nisu ni znali, a koji su potrčali da je komentarišu. Slično kao što se desilo s presudom Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu", zaključuje ambasador Arnaut za Raport.
