Analiza

Dan nakon izbora: Hrvatska u ćorsokaku, težak put do nove vlade

Rekordna izlaznost na izborima

Nakon skoro decenije suverene vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) predvođene premijerom Andrejom Plenkovićem, Hrvatska nakon izbora u srijedu ulazi u novu eru. Niko na parlamentarnim izborima, prema preliminarnim podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nije osvojio većinu u Saboru.

Izbori održani sa rekordnom izlaznošću, većom od 60 posto, donijeli su rast relativno novih stranaka u političkom spektru Hrvatske.

Koalicija Možemo, koju predvodi aktuelni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova kolegica Sandra Benčić, zastupnica u Saboru, zabilježila je najveći rast na izborima. Sa osvojenih 10 mandata u Saboru, koji broji 151 zastupničko mjesto, uz činjenicu da niti jedna politička stranka nije dostigla 76 zastupničkih mjesta potrebnih za samostalno formiranje vlade, u Možemo su svjesni da mogu uticati na formiranje nove hrvatske vlade. Vrlo hrabro, već u izbornoj noći, predložili su manjinsku vladu koju bi formirala Socijaldemokratska partija (SDP) Peđe Grbina.

Prema podacima nakon 99,3 posto prebrojanih glasova, HDZ je osvojio 61 mandat u Saboru, SDP 42, Domovinski pokret 14, Most 11, IDS i Nezavisna platforma Sjevera po dva, a Fokus, Republika jedan.

S druge strane, i Grbin poručuje da će odmah krenuti u pregovore s onima koji su pred izbore kazali da neće koalirati s HDZ-om. On je uvjeren kako je novi saziv vlade moguć bez HDZ-a, dok lider HDZ-a Plenković izjavljuje kako je "HDZ uvjerljivo pobijedio na izborima", kao i da i oni kreću u formiranje parlamentarne većine kako bi formirali treći saziv vlade koji bi ova stranka predvodila. No, u izbornoj noći lider HDZ-a nije otkrio s kim će početi pregovore o novoj parlamentarnoj većini i vladi.

Lokalni analitičari tvrde kako će novu vladu biti vrlo teško sastaviti. Situacija je ovo u kojoj se Hrvatska prvi put našla nakon općih izbora.

Domovinski pokret, koji mnogi smatraju bližim HDZ-u nego strankama lijeve orijentacije, u narednim danima ili čak satima morat će donijeti odluku o tome s kim će u postizbornu koaliciju.

U opasku da mu je telefon već počeo zvoniti u izbornoj noći, lider Domovinskog pokreta Ivan Penava, aktuelni gradonačelnik Vukovara, kaže kako se njihovi "svjetonazori znaju", te dodaje:

"Definitivno ćemo biti na tragu da je Hrvatskoj potrebna promjena i da u Hrvatskoj puno stvari treba mijenjati na bolje."

Najavivši kako "vrijeme Mosta tek dolazi" kao i nastavak borbe protiv korupcije, Nikola Grmoja nije otkrio mnogo u izbornoj noći. No, izvjesno je da je i ovo grupacija koja će u situaciji kakva jeste sa rasporedom mjesta u parlamentu, mnogima biti poželjna za buduće koaliranje.

Moguć je i scenarij da niko ne uspije formirati vladu. Potom bi se išlo na prijevremene izbore u kojima bi najlošije mogao proći upravo onaj ko pokuša a ne uspije formirati vladu nakon izbora održanih u srijedu. Po analitičarima, i manjinska vlada bi mogla biti nestabilna i kratko trajati, pa bi se opet išlo na prijevremene izbore.

Ukoliko bi se to desilo, građani Hrvatske bi u 2024. godini imali priliku glasati čak četiri puta. Zasad je izvjesno da nakon parlamentarnih, 9. juna slijede izbori za Evropski parlament. Krajem 2024. hrvatski građani će imati priliku birati i na predsjedničkim izborima.