32. godišnjica stradanja

Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

Obilježavanje vukovarske tragedije ove je godine zasjenjeno političkim prepucavanjima

Pod geslom "Vukovar - moj izbor i u dobru i u zlu" u Vukovaru se u subotu obilježava 32. godišnjica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tokom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se još vodi nestalima.

U spomen na 18. novembra 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica slomljena odbrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će hiljade domoljuba iz svih dijelova Hrvatske, javlja Hina.

U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.

I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.

Najveća je to masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. novembra 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.

Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.

U spomen na 18. novembra 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima odbrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Odlukom Vlade RH iz 2019. godine 18. novembra proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Program će početi u jutarnjim satima kada će učenici vukovarskih osnovnih škola upaliti lampione duž trase kojom će proći kolona sjećanja.

Obilježavanje vukovarske tragedije ove je godine zasjenjeno političkim prepucavanjima nakon što su vukovarske gradske vlasti objavile da će kolonu predvoditi pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991. te štampale plakat obilježavanja na kojem se uz ime HOS-a u geslu "Vukovar - moj izbor i u dobru i zlu", što su riječi na Ovčari ubijenog pripadnika HOS-a, francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, može prepoznati istaknuto slovo "U".

Centralna komemorativna svečanost počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bonice "Dr. Juraj Njavro", nakon čega će se sudionici u koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.

U 17 sati niz Dunav će biti pušteni upaljeni lampioni za poginule i nestale u agresiji na Vukovar u sklopu projekta "Svjetlosna rijeka sjećanja".

Škabrnja će, uz Vukovar, obilježiti 32. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih jedinica.

Mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Obilježavanje stradanja Škabrnje počinje u 9,45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja - Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom 'Korak po korak' do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.