Danska razmatra kako zaustaviti tajnu flotu tankera koji prevoze rusku naftu preko Baltičkog mora, objavila je nordijska zemlja, na što su ruski diplomati poručili da bi to bilo neprihvatljivo.
Rusija preko danskih tjesanaca izvozi oko trećine nafte koju izvozi preko mora, ili 1,5 posto globalne opskrbe, pa bi obustava tankerskog saobraćaja značila porast cijena nafte i finansijsku štetu za Kremlj.
Otkako su zapadne nacije uvele ograničenje cijene za rusku naftu ne bi li Moskvi smanjile prihode u kontekstu rata u Ukrajini, Rusija se oslanja na flotu često starih tankera koji su bazirani i osigurani izvan zapadnih država, prenose agencije.
Danska je okupila grupu savezničkih zemalja kako bi se razmotrilo koje bi se mjere moglo poduzeti protiv te flote, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen za Reuters.
Nije rekao koje mjere se razmatraju.
"Postoji širok konsenzus da je tajna flota međunarodni problem i da su potrebna međunarodna rješenja.
Važno je da se bilo kakve nove mjere može provesti u praksi i da su u skladu s međunarodnim pravom.
Zemlje koje učestvuju u pregovorima su baltičke države i članice Evropsk unije", rekao je Rasmussen.
Uvođenje restrikcija za brodove koji prolaze tim tjesnacima bilo bi neprihvatljivo, rekao je ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin.
"Prijetnja sigurnosti plovidbe i pomorskom okruženju u Baltičkom moru nisu tankeri s ruskom naftom, nego sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji, rekao je Barbin.
Kaže da je neometan prolaz brodova danskim vodama garantiran Kopenhaškim sporazumom iz 1857., koji je i dalje važeći i pravno obavezujući.
