Darko Rundek (68) je jedan od najvećih, najutjecajnijih i najomiljenijih muzičara na ovim prostorima. Originalan, uvijek svoj, sa jasnim stavom kojeg nema problem iznijeti, Rundekovo stvaralaštvo mnogo je više od muzike.
Stoga su odlasci na njegove koncerte svojevrsno hodočašće ljudi koji dijele uglavnom slična mišljenja o muzici, svijetu, ekologiji, zaštiti životinja, slobodi, ljepoti…
Legendarni muzičar je ovog ljeta iz prvih redova učestvovao u protestima protiv izgradnje mini hidroelektrane Una-mlin na izvoru rijeke.
"Mi smo protiv ulagača i njihovih pomagača, aj, aj Una!"
Tom prilikom prepjevao je kultnu antifašističku pjesmu “Ay, Carmela” pa je Donjom Suvajom odjekivalo: "Mi smo protiv ulagača i njihovih pomagača, aj, aj Una!"
O ekologiji, politici, muzici, današnjem svijetu Rundek je govorio ekskluzivno za Raport, a intervju smo otvorili pitanjem o ponovnom dolasku kod nas.
Ljetos ste svirali u Sarajevu, prije toga ste radili muziku za jednu predstavu u Narodnom pozorištu. Ali ću Vas pitati kad nam ponovo dolazite, jer publika Vas ovdje zaista voli.
“Ne znam kad ponovo dolazimo jer svirali smo i u Visokom krajem ljeta, tako da ne vjerujem da ćemo doći prije sljedećeg proljeća”.
Tokom ljeta, uz Vaše nastupe, bili ste veoma angažirani na zaštiti rijeke Une. To je nastavak Vašeg ekološkog angažmana. Koliki su ljudi na ovim prostorima ekološki (ne)svjesni?
“U usporedbi sa Francuskom na primjer, definitivno su manje svjesni. To može imati veze i s tim da u malim zemljama kao što su BiH ili Hrvatska, građani imaju dojam da njihove akcije ne mogu promijeniti ništa bitno i to prepuštaju većim zemljama. Određenu ulogu sigurno igra i činjenica da na Balkanu ima puno više divljine, bioraznolikosti, kojih u većini tzv. razvijenih zapadnih zemalja gotovo da više nema, pa ljudi ovdje nisu svjesni razmjera u kojima je netaknuta priroda ugrožena. Zaštita rijeke Une i svih njenih pritoka zato ima velik značaj ne samo za Hrvatsku i BiH nego i za cijelu Evropu i šire”.
Vaša pjesma “Ay, Carmela” rijetko kad je bila aktuelna kao sada, jer se dešava svojevrsna revitalizacija fašizma. Piše li nam se crno?
“Sigurno je da blagostanje tipa zapadnog potrošačkog društva ide svome brzom kraju. Kao posljedica može se pojaviti s jedne strane sebičnost i grabež, koji je povezan sa fašizmom, odnosno ekstremno desnim političkim opcijama ili solidarnost i organiziran pad proizvodnje i potrošnje pri čemu koliko toliko pravedno dijelimo odricanja do kojih će morati doći, s tim da ona mogu dovesti i do objektivno bogatijeg i sretnijeg života. Mislim na sadržajnije i ljudski ispunjenije življenje”.
Sa neizbježnim se mora naučiti živjeti i pronaći svjetlo u trenutku
Kako nalazite balans strašnim vijestima koje nas bombardiraju sa svih strana?
“Teško. Ali sa neizbježnim se mora naučiti živjeti i pronaći svjetlo u trenutku i vjeru da što god se dogodilo služi nekoj široj i višoj svrsi”.
Kako komentirate stanje na području bivše Jugoslavije?
“Žao mi je da ovaj prostor i dalje ostaje trusna zona za lov u mutnom. U to ime se stalno obnavljaju nacionalizmi i stari neraščišćeni računi, dok se time koriste najgori lokalni profiteri i strani prevaranti i neokolionalisti”.
Vi često mijenjate formaciju s kojom nastupate. Promjena je jedina konstanta. Koju nam novu promjenu spremate?
"Od 2017. sviram kontinuirano sa još pet muzičara. To su Ana Kovačić koja svira saksofon, ukulele, bas gitaru, Igor Pavlica koji svira trubu i klaviature, Silvio Bočić svira bubnjeve, bas i gitaru, Miro Manojlović udaraljke, vibrafon, bas, Roko Crnić bas gitaru, bubnjeve i gitaru. S vremenom sam osjetio potrebu za manjim i transparentnijim formacijama, pa su se unutar ove skupine multiinstrumentalista iskristalizirala dva kvarteta, jedan trio i jedan duo. A nastupamo, naravno, i kao sekstet. Svaka od ovih formacija ima svoj repertoar koji sadrži kombinaciju nezaobilaznih klasika i manje izvođenih pjesama iz cjelokupne moje pjesmarice”.
Pet najznačajnijih pjesma ex-Yu rock scene
Koju muziku Vi slušate?
"Ne slušam puno muziku, ali uši su mi stalno otvorene, a često mi i svira neka još nerođena muzika u glavi. Volim otkrivati nove, a za to obično služe web radiji. Na primjer FIP, francuski eklektički radio".
Vaš izbor pet najznačajnijih pjesma ex-Yu rock scene?
"Mi nismo sami” grupe Film, "Kurvini sinovi" Azre, "Ona se budi" Šarla akrobate, "Same prave stvari" Marka Breclja, "Rusija"od Idola".
Koja knjiga je trenutno na Vašem noćnom stočiću?
“To je „Sunce u zenitu, vodič kroz modernu japansku kratku priču” u izboru i prevodu Voje Šindolića”
