Pred Predstavničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas bi se trebala naći i dva zakona koja se odnose na problem rada i radnika. I to ključna za ovu oblast, koji bi mogli riješiti višedecenijski problem.
To su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca te Nacrt Zakona o posredovanju i zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
Ministar za rad i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP) za Raport je objasnio o čemu se radi.
Reakcije Sindikata
Zanimljivo je da su izmjene zakona koje se odnose na zapošljavanje stranih radnike već izazvale reakcije sindikata koji su naveli da Vlada FBiH želi 'uvesti' strance dok je građani FBiH čekaju na posao.
S obzirom na to da određivanje kvote o stranim radnicima koji na godišnjem nivou mogu ući u BiH nije u nadležnosti Vlade FBiH ta je optužba besmislena. No, Delić pojašnjava o čemu se radi.
"Inicijativa jeste došla od Udruženja poslodavaca FBiH. No, potrebno je reći da uvoz strane radne snage nije u našoj nadležnosti.
To radi Vijeće ministara, oni svake godine određuju kvotu. Tri ministarstva su tu ključna - Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa", navodi Delić.
Ali, kaže Delić, entiteti mogu olakšati neke procedure.
"Najveće izmjene Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca odnose se na obavezu kantonalnih službi za zapošljavanje da u roku od 30 dana donesu rješenje o izdavanju radne dozvole od trenutka podnošenja zahtjeva. Također, procedura izdavanja radne dozvole, koju definiše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, mora biti završena u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Jedna od ključnih novina jeste i izuzetak kod izdavanja radnih dozvola za strance zapošljene u skladu s Odlukom o deficitarnim zanimanjima, koju Federalni zavod za zapošljavanje donosi do 30. oktobra tekuće godine. Ova odluka se temelji na potrebama tržišta rada u Federaciji BiH, u skladu sa brojem nezaposlenih i potrebama privrede, a u konsultacijama sa Udruženjem poslodavaca i uz saglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Zakon također propisuje da će se stanje i potrebe tržišta rada procjenjivati na osnovu kriterija kao što su nedostatak određenih zanimanja, provedba strateških i investicijskih projekata, te drugi faktori važni za ekonomski rast i održivi razvoj. Federalni zavod za zapošljavanje je dužan kontinuirano pratiti ove promjene i prema tome ažurirati Odluku o deficitarnim zanimanjima, koja će biti objavljena u 'Službenim novinama Federacije BiH' i na web stranici Zavoda, kao i kantonalnih službi za zapošljavanje. Radna mjesta koja su navedena u toj odluci izuzeta su od provjere na evidencijama nezaposlenih prilikom izdavanja radne dozvole.
Dešava se da imamo enorman manjak radne snage i ne možemo to da nadoknadimo domaćom radnom snagom.
Zato uporedo ide i drugi zakon, ovaj o posredovanju. Ta brojka koja se spominje o nezaposlenim je netačna.
Lažni broj
To je lažni broj. RS je već prije nas uradila izmjene tog zakona i taj broj ljudi nezaposlenih koji se vode na birou se upolovio.
Mi pretpostavljamo da se od broja nezaposlenih na birou, jedna trećina zaista traži posao, dok je ostatak tu radi nekih drugih beneficija kao što je zdravstveno osiguranje. Dakle, zakon o posredovanju bi trebao riješiti pitanje onih koji traže posao i onih koji ne traže ništa osim zdravstvenog.
Ako se ovo usvoji, mislim da će se pokazati da mi imamo oko 70.000 nezaposlenih koji traže posao. To su uglavnom žene sa srednjom stručnom spremom, kojima trebamo dati neku prekvalifikaciju. Kada budemo znali tačan broj i strukturu, moći ćemo donositi neke politike", navodi Delić.
On navodi kako se sad dešava da neki poslodavac traži bravara, a da ih na birou ih ima npr. 200 prijavljenih.
"No, kada ih zovne niko neće da se odazove na razgovor za posao. Mi sad ovo želimo riješiti. Ovaj zakon je ranije u Domu naroda FBiH oboren.
Uspio sam ga ponovo vratiti u proceduru. Oba zakona su važna za državu. Jer privreda ne može opstati bez ljudske radne snage. Ja nisam za to da uvozimo stranu radnu snagu, ako imamo jednog našeg građanina nezaposlenog.
Ali, mi imamo sad lažnu sliku i ta lažna slika nam ne da da uvozimo radnu snagu, a istovremeno nam se firme zatvaraju jer nemaju radne snage. Ljudi neće ni da investiraju ni da razvijaju poslove jer nema ljudi koji će raditi", istakao je Delić.
Što se tiče zakona o stranim radnicima, Delić navodi da je glavna izmjena skraćivanje procedure.
Nikada se kvota nije ispunila
"One trebaju da smanje rok administriranja uvoza radne snage nakon što državni nivo sve odobri. Desi se da poslodavac podnese zahtjev da mu dođe strana radna snaga tokom ljetne sezone.
Ona i prođe dok prođu sve procedure i sve propadne. E mi sad želimo da skratimo rok za zavode za zapošljavanje da te procedure ubrzaju.
Vijeće ministara je mislim ove godine odobrilo 6.000 stranih radnika. Nikada se ta kvota nije ispunila. Ali, ljudi u okviru te kvote predaju zahtjeve i čekaju te radnike po godinu dana. To nije humano za naše privrednike, to je apsurd, jer ljudima stoji posao", kaže Delić.
On dodaje kako je cilj ove Vlade da pomogne poslodavcima i privredi.
"Mi smo već omogućili i redovnim studentima da rade. Sve činimo da olakšamo da se naša privreda razvija", ističe Delić.
"Nećemo ništa utjecati na to kakva će kvota za uvoz stranih radnika biti, jer to nije ni u našoj nadležnosti", dodaje ministar.
On ističe kako ovi zakoni idu u korist države.
"Jer bez radne snage nema širenja, jačanja ekonomije i države", naveo je Delić.
On je u razgovoru za Raport otkrio kako je pokrenut i novi program zapošljavanja.
"Mi imamo problem žena sa srednjom stručnom spremom. Pokrenuli smo novi model, zove se Garancija za mlade. Šta to znači?
Skraćivanje roka
To znači skraćivanje roka od kada mlada osoba izađe iz obrazovnog sistema do prvog zaposlenja. To je oko godinu. Mi želimo da ga skratimo na četiri mjeseca. Studentima smo već omogućili da rade i imamo veliki feedback od poslodavaca.
Sad radimo i drugi projekt vezano za 'neaktivne žene', zajedno sa Crveni križom, i zove se 'gerentodomaćica'. To je Hrvatska već uspješno implementirala.
Ne želimo da naši stari idu po domovima, već da ostanu kući. Ali im treba njega. E te žene ćemo aktivirati da obilaze te ljude i pružaju njegu, i bit će naravno plaćene za to", ističe Delić.
Na kraju opet ističe da su ova dva zakona možda i najvažniji koje će Vlada FBiH donijeti, uz fiskalne zakone.
"Ovo podrazumijeva zapošljavanje ljudi.
Ovo garantuje opstanak ljudi u ovoj državi i to traži i EU od nas. Ja se nadam da će on dobiti podršku u Parlamentu FBiH", zaključio je Delić.
