Kada dijete rođeno prošle godine u Mostaru napuni 50 godina starosti, imat će svega 1,6 miliona sunarodnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema projekcijama Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH će s 2,1 miliona stanovnika u prošloj godini imati 1,6 miliona njih 2070. godine. Ovo su prognoze statističara utemeljene na demografskim pokazateljima posljednjih godina, piše Večernji list BiH.
Još je poraznija činjenica, barem prema sadašnjem omjeru, da će od tih 1,6 miliona, njih oko 30 posto ili više biti u kategoriji penzionera.
Najavljene projekcije
Naime, trenutačni pokazatelji govore kako je udio stanovništva starosti od 15 do 64 godine u Bosni i Hercegovini malo ispod 70 posto, s tim da je konstantno u tendenciji opadanja, iz čega proizlazi da će djece i radno sposobnog stanovništva, ako se najavljene projekcije ostvare, biti svega malo iznad miliona. Brojke su porazne, Bosna i Hercegovina svake godine bilježi negativan prirodni prirast. U prvih šest mjeseci ove godine razlika između broja umrlih i rođenih je 13.306 stanovnika, a do kraja godine očekuje se kako će ta brojka premašiti 20 hiljada, što je trostruko više nego prije tri godine.
Prema statistikama, žene se u našoj državi najčešće udaju u 26. godini, a muškarci žene u 29., dok žene u prosjeku rode 1,4 djece. Unatoč zabrinjavajućim podacima, Bosna i Hercegovina nema ni strategiju ni usvojenu pronatalitetnu politiku kojima bi se zaustavio negativni prirodni prirast, upozoravaju stručnjaci. Određeni kantoni, gradovi i općine pokušavaju, skladno svojim mogućnostima, stvoriti koliko-toliko povoljnu klimu za mlade porodice subvencioniranjem vrtića, kupnjom udžbenika, uvođenjem rodiljskih naknada ili jednokratnih novčanih pomoći. Međutim, sve je to nedovoljno. Potrebno je izraditi strategiju i zakonska rješenja kojima bi se poticao natalitet, odnosno porodice s većim brojem djece, i to na isti način u svim dijelovima zemlje. Demografski analitičar i otac četvero djece Adnan Ferhatbegović za BHRT je izjavio kako će Bosna i Hercegovina na kraju ove godine oboriti neslavan rekord na osnovi prirodnog prirasta, odnosno da će do 1. januara 2022. imati 20.000 stanovnika manje. Od minusa od 7000 koji je zabilježen 2018. godine, razlika između rođenih i umrlih 2019. godine iznosila je 10.000, a 2020. godine popela se na čak 16.000.
- Nema osnove za optimizam ni u idućem razdoblju jer se pitanje negativnog prirodnog prirasta ne može riješiti ad hoc mjerama. Dosadašnji pokušaji rješavanja daleko su od dovoljnog - naglasio je demograf Aleksandar Čavić. I on podsjeća na činjenicu kako ni na državnoj ni na federalnoj razini ne postoje strategija ni nadležno ministarstvo koji bi se bavili ovom problematikom.
Pad nataliteta
Uz pad nataliteta, do smanjenja broja stanovnika u Bosni i Hercegovini rapidno dolazi zbog iseljavanja, koje je u posljednjih deset godina u pojedinim dijelovima zemlje poprimilo mjere egzodusa. Statistički podaci istraživačke publikacije “Utjecaj pandemije COVID-19 na migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini” govore kako približno 450.000 državljana Bosne i Hercegovine boravi u zemljama Europske unije. Riječ je uglavnom o mladim i obrazovanim ljudima. Odlaze iz svih krajeva zemlje, a posljednjih mjeseci najviše je na udaru Unsko-sanski kanton. Naime, ukupno gledajući, od januara 2020. do maja 2021. Krajinu je napustilo 11.400 osoba. Glavni razlog odlaska građana je nezaposlenost, a činjenica je da je među osobama koje napuštaju svoju domovinu i visokoobrazovani kadar. Prema neslužbenim procjenama, Unsko-sanski kanton samo u januaru ove godine napustilo je 1000 osoba.
