Sjeverna Makedonija još uvijek ne može započeti pregovore o pristupanju EU jer ih Bugarska blokira. Kosovo još uvijek ne dobiva liberalizaciju viznog režima. A Srbija može otvoriti "Cluster Four" pregovora o proširenju EU - ovdje je glavni fokus na Zelenoj agendi. To su bili zaključci Vijeća za opće poslove EU prošle sedmice, piše Der Standard.
Stručnjaci su kritizirali činjenicu da je Srbija ostvarila napredak, iako zapravo nije bilo dalekosežnih reformi, a pad demokratske politike evidentan je godinama. Odlukom da se ipak otvore pregovaračka poglavlja, EU se sada konačno oprostila od činjenice da će se kandidati za članstvo na Balkanu ocjenjivati na temelju njihovih zasluga. Ali države EU apsolutno žele Srbiju vezati za EU jer su zabrinute zbog utjecaja Kine i Rusije iz geopolitičkih razloga, kažu diplomati. Zato ti diplomati misle da moramo izaći u susret Srbiji i "nešto dati". Međutim, Srbija se posljednjih godina zapravo vrlo tijesno vezala za Kinu ekonomski, ali i u pogledu sigurnosne politike, uz političku podršku Rusije.
Historijski narativi
Novi bugarski premijer Kiril Petkow u međuvremenu je najavio da želi raditi na sporazumu sa Sjevernom Makedonijom uz pomoć radnih grupa kako bi ukinuo veto na početak pristupnih pregovora. Međutim, Sjeverna Makedonija prvo mora promijeniti svoje udžbenike historije i izbrisati izraz "fašistička okupatorska vlast" kada je u pitanju okupacija današnje Sjeverne Makedonije od strane Bugarske u Drugom svjetskom ratu. Bugarska tvrdi da izraz "fašistička okupatorska vlast" izaziva mržnju.
U skladu s tim, Bugarska pokušava nametnuti Sjevernoj Makedoniji kako bi trebala opisati okupaciju. Tokom okupacije Bugarska je u martu 1943. izručila više od 7.000 makedonskih Židova, koji su ubijeni u koncentracijskom logoru Treblinka. Te su osobe izručile bugarske vlasti u saradnji s nacističkom Njemačkom. Izraz "fašistička okupatorska vlast" čini se prikladnim s obzirom na ovu politiku. U Bugarskoj, međutim, mnogi građani nisu ni svjesni koliko su vrlo snažni historijski-nacionalistički narativi dio njihova razmišljanja.
Bez sankcija Dodiku
Vijeće za opšte poslove ove sedmice se bavilo i Bosnom i Hercegovinom, koja je u najvećoj krizi od završetka rata, jer etno nacionalisti poput desničarskog ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za otcjepljenje Republike Srpske. Međutim, EU još uvijek nije uvela sankcije Dodiku i njegovim saradnicima, iako je za to posebno Njemačka - prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Velika Britanija sprema sankcije Dodiku.
"Vijeće poziva sve političke lidere da se suzdrže i odustanu od provokativne i podjele retorike i mjera, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje", navodi se u zaključcima Vijeća, ali bez pominjanja Dodika. Konkretno, samo se navodi: "Neprihvatljive su retorike i inicijative koje imaju za cilj poništavanje reformi i povlačenje iz državnih institucija".
Politika smirivanja
EU očigledno još nije shvatila da za destabilizaciju države nikako nisu odgovorni "svi politički lideri", već samo oni etnički nacionalisti koji su decenijama željeli da unište ovu državu. Nejasne formulacije i ova politika smirivanja EU dovode u Bosni i Hercegovini među građanima do pada povjerenja u EU. Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi moglo doći i do novog oružanog sukoba. Prije svega, to ima veze s činjenicom da su stotine hiljada ljudi teško traumatizirane tokom troipogodišnjeg rata (1992–1995).
Još jedna tema u predsjedanju Vijeća bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZ u BiH da se Izborni zakon u BiH promijeni po svojim nacionalističkim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja je aktivna u Hrvatskoj. HDZ je dugi niz godina pokušavao - između ostalog vrlo uspješno u institucijama EU, na primjer u EU parlamentu preko zamjenice predsjednika Odbora za vanjske poslove i delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom Željane Zovko - lobirati za opciju da ubuduće samo jedan kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu.
Generalno gledano, HDZ je dobro povezan. Unatoč višekratnim upitima STANDARDA, iz press službe Vijeća Europe još nisu odgovorili je li generalni sekretar Marija Pejčinović Burić još uvijek članica HDZ-a. Venecijanska komisija Vijeća Evrope aktivna je u cilju ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici svih građana
HDZ je uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH. Argument HDZ-a je da bi "Hrvati" bili preglasani jer za Komšića nisu glasali samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se ne definiraju etnički ili nenacionalistički Bošnjaci. Sada se ne radi o izboru tri člana Predsjedništva (Srbin, Bošnjak, Hrvat) ko će ih glasati. Zato što ih biraju svi građani BiH, a ne samo pripadnici tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Upravo zbog toga ova trojica trebaju predstavljati i sve građane. Izbor Komšića dakle nije ustavni problem.
Sadašnji ustav je diskriminatoran u jednom drugom području, odnosno kada je u pitanju pravo kandidiranja. Naprimjer, ljudi koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) ne smiju biti birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj Židov ne smije sjediti u državnom prezidiju ili u drugom domu parlamenta. Upravo zbog te teške diskriminacije Evropski sud za ljudska prava (ECHR) već dugi niz godina poziva na promjene ustava Bosne i Hercegovine, poput provođenja famozne odluke o Sejdić-Finci (Rom i Židov), koji se dogodio 2009.
Nema "legitimnih predstavnika"
Vijeće EU je ove sedmice, uglavnom zato što je Holandija insistirala na tome, izjavilo da se presude Evropskog suda za ljudska prava moraju implementirati kao prioritet kada je riječ o promjeni ustava. Zahtjevi HDZ-a da u Državnom predsjedništvu postoji "legitimni predstavnik" Hrvata, odnosno nacionalista iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća. "Vijeće ističe da se ne smiju preduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu presude Sejdić-Finci i srodnih presuda Evropskog suda za ljudska prava ili produbili podjele", navodi se u zaključcima Vijeća.
HDZ je želio uvesti izborne jedinice po etničkim kriterijima u federalnom dijelu zemlje kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima. Ovu ideju su podržali čak i predstavnici EU, iako bi to "još dodatno produbilo podjele", što EU zapravo odbacuje.
HDZ-ov model promovira podjele
Ustavni stručnjak Sören Keil sa Instituta za federalizam Univerziteta u Freiburgu smatra da rasprava pokazuje inherentni sukob u Daytonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti i principa jednakosti osobe bez etničkih kriterija. O ideji HDZ-a kaže: "Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu 'jednak' obično znači da se svaki glas jednako računa. Posebno uz etničke kriterije sa kojima to nije slučaj, jer bi u određenim izbornim jedinicama tada bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima."
HDZ-ov model bi proširio postojeću diskriminaciju i promovirao etničku podjelu, objašnjava Keil za STANDARD. "Također bi se prekršila presuda Sejdić-Finci i odmaknulo se od njene provedbe". Keil ne smatra model HDZ-a ustavnim, već oblikom gerrymanderinga. U SAD-u ovaj izraz označava manipulaciju granicama biračkih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh. "Prijedlog je radikalan oblik gerrymanderinga, onaj koji se zasniva na etničkoj isključenosti i služi za konsolidaciju moći etnički isključivih stranaka", rekao je Keil.
Stavljeni na čekanje
Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika najveća briga, prije svih socijaldemokrate, sada su se povukle iz pregovora o izbornoj reformi sa predstavnicima EU i SAD. Traže da se prije svega okončaju secesionistički napori Dodikove stranke, SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju. Posjeta predstavnika EU i SAD je otkazana.
