Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i u u ovu 2024. godinu ušla je sa starim problemima i iz ovog javnog servisa po ko zna koji put odaslan je dramatičan apel da im prijeti gašenje.
Državna televizija čiji rad i opstanak nikada nisu trebali biti dovedeni u pitanje godinama je „na aparatima“, prvenstveno jer su protivnici održivog razvoja i opstanka ove televizije državni poslanici iz entiteta Republika Srpska koji su do sada „obarali“ sve prijedloge da se dugoročno riješi finansiranje BHRT-a.
Dugogodišnji problemi
Međutim, nisu nedužni ni političari iz probosanskih stranaka, odnosno onih iz FBiH, koji se nisu znali izboriti za to da državna televizija, kao jedan od stubova i simbola države dobije poziciju i mjesto koje zaslužuje.
U inertnosti i tromosti pri poduzimanju bilo kakvog koraka na rješavanju problema BHRT-a prednjačila je SDA, koja je bila u vlasti otkako su problemi ovog javnog servisa bili „u povoju“, pa do njihove kulminacije.
Odnos SDA prema BHRT-u godinama se svodio na to da se ova stranka i u vrijeme kada je imala najjači parlamentarni, a samim tim i pregovarački kapacitet u odnosu na druge politike, pogotovo one, po BHRT-u nazadne iz RS-a, zadovoljavala s time da u Upravni odbor BHRT-a „instalira“ uvijek svog pulena, pa makar on i ne bio najbolji na konkursu, te se najviše borila za to da kadar kojeg oni podržavaju bude na nekoj od rukovodećih funkcija u tom javnom servisu.
Tu su „apetiti“ SDA i završavali, a to što su godinama dobijali alarmantne izvještaje iz BHRT-a nije dovelo ni do kakve konkretne akcije državnih poslanika u više saziva Parlamenta BiH.
Poznato je da je SDA godinama „trgovala“ sa strankama iz entiteta RS-a u razmjeni različitih pozicija i međusobnim dogovorima da se na pozicije „propuste“ kadrovi koji su u zavisnosti ko je iz RS-a bio na vlasti odgovarao SDA, SDS-u ili SNSD-u.
Vjerovatno se nikada neće saznati čime je „kupljena“ saglasnost iz RS-a da se svojevremeno Osman Mehmedagić Osmica imenuje za šefa Obavještajno-sigurnosne službe BiH, ili kako je privoljen Bakir Izetbegović u vrijeme dok je bio član Predsjedništva BiH da odobri da se iz Komisije za spomenike, što je ustavna kategorija izbace strani stručnjaci.
Bilo je još brojnih ovakvih primjera, ali probosanska ili bošnjačka politička elita nikada nije ni sa čim uslovila rješavanje problema u državnoj televiziji.
RTRS pod kontrolom Dodika i SNSD-a, SDA čuva Šabića
S druge strane entitetska Radiotelevizija Republike Srpske, pod čvrstom kontrolom, ali i zaštitom SNSD-a i Milorada Dodika čiju su blagonaklonost zadobili propagirajući isključivo režimsku vlast u tom entitetu, nezakonito i nekažnjivo obustavlja desetine miliona maraka od RTV takse namijenjenih BHRT-u.
Probasanski političari nikada nisu ujedinili snage i značajnije digli glas protiv ovakve, dugogodišnje prakse RTRS-a, niti su joj pokušali legitimnim sredstvima stati ukraj.
U trenutku kada se traži rješenje za državnu televiziju, dosta je međusobnih prepucavanja i između menadžmenta, odnosno upravljačkih struktura BHRT-a i Radiotelevizije Federacije (FTV) BiH.
A, FTV je posebna priča i prema onom što proizilazi iz svih dostupnih dokumenata, naročito negativnih revizorskih izvještaja, glavni krivac koji je imao sve argumente da zaustavi „potonuće“ FTV-a, ali i da istovremeno na neki način pomogne državnoj televiziji, jeste Parlament Federacije.
Međutim, Parlament FBiH, u kojem su SDA i DF godinama „gurali pod tepih“ i zatvarali oči pred problemima koji se godinama gomilaju u tom javnom servisu, učinio je sve da ohrabri loše upravljačke politike u FTV-u da nastave sa uništavanjem FTV-a, ali i nepoštivanjem obaveza prema BHRT-u.
Posljednji revizorski izvještaj za FTV rađen je za 2018. godinu. Dostupan je na stranici Ureda za reviziju FBiH i u njemu su iznesene sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju tog servisa.
Revizori su još tada skrenuli pažnju Federalnom parlamentu da je genralnom direktoru Džemalu Šabiću istekao mandat, kao i Upravnom odboru, te da se moraju imenovati i novi direktor i članovi odbora. Inače, sad je već prošlo deset godina kako je Šabiću istekao mandat, ali nekadašnja vlast u FBiH na čelu s SDA štitila je Šabića, a sadašnja zbog blokada opozicije, čitaj SDA, koja ne dolazi na sjednice Komisije za izbor i imenovanja sprečava Šabićevu smjenu.
Uprkos i ranijim negativnim izvještajima revizora, odgovorni za stanje u FTV-u i odnos tog servisa prema BHRT-u nikada nisu pozvani na odgovornost.
Prema revizorskom izvještaju iz 2018. godine za FTV piše da se, protiv RTVFBiH vodi 90 sudskih sporova u ukupnoj vrijednosti od 18.317.771 KM, a najveća je tužba u to vrijeme ona BHRT-a.
„Tužbe za neizmirene obaveze po osnovu isplate duga iznose 15.180.013 KM, u čemu je najveća tužba BHRT od 8.315.345 KM iz 2010. godine za neplaćene račune usluga po Cjenovniku međusobnih usluga i Protokolu o procedurama, rokovima naručivanja, fakturisanja i plaćanja usluga BHRT i RTVFBiH. Pored ove, aktivno je i više tužbi BHRT-a iz 2016. i 2017. godine, u iznosu od 5.566.821 KM, po kojima su djelomično izvršena plaćanja, ali iste još nisu okončane. RTV takse koju je prikupila RTRS za period 2008-2016. godine, u iznosu od 10.521.403 KM“, stoji u izvještaju iz 2018. za FTV gdje su jasno pobrojan tužbe BHRT-a.
Zašto inspekcije, istražitelji i tužitelji ne uđu u javne servise
Na upit Raporta, zbog čega se revizorski izvještaji za FTV ne rade češće, direktor Ureda za reviziju institucija BiH Dževad Nekić kazao je da taj ured nema kapaciteta da revidira i taj javni servis svake godine jer prioritet su institucije budžetski korisnici.
Ništa bolja situacija nije ni u revizorskim izvještajima za BHRT-a, a ni Ured za reviziju institucija BiH ne vrši svake godine reviziju ovog javnog servisa, nego su, kako je potvrđeno Raportu u Uredu obavljane specijalne revizije za 2005. godinu zatim 2006. 2008. i 2015. godinu i to prema zahtjevu Parlamentarne skupštine BiH, kao specijalne revizije.
„Naime, prema Zakonu o javnom radio-televizijskom servisu, reviziju poslovanja BHRT-a sprovodi nezavisna revizorska firma, dok Statut BHRT-a propisuje da reviziju godišnjeg poslovanja BHRT-a vrši neovisna revizorska kuća, koju, nakon provedenog javnog natječaja, bira Upravni odbor BHRT-a“, naveli su za Raport iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Uvidom u ove izvještaje o poslovanju BHRT-a evidentno je da se s njihovim sadržajem niko od nadležnih nije bavio, baš kao ni onima u FTV-u i RTRS-u, jer da jeste u sva tri javna servisa u BiH odavno bi ušli i inspektori iz raznih inspekcija i istražitelji i tužitelji.
Jer, sve dok nadležni organi ne utvrde koliko ko od javnih emitera međusobno duguju jedni drugima, kako su trošeni milioni maraka od takse i marketinga, kako su naplaćivani, ko ih je i kako trošio, ova situacija se neće riješiti.
Prema finansijskom izvještaju BHRT-a za 2022. godinu kojeg Parlament BiH nije usvojio piše da saldo ukupnih potraživanja BHRT-a od RTRS-a iznosi oko 73 miliona KM, a da BHRT duguje RTRS-u oko pet miliona maraka.
U istom izvještaju stoji da je dug FTV-a prema BHRT-u oko 14 miliona KM.
Također, to što sa zavađenim emiterima BHRT-om i FTV-om u pokušaju pronalska rješenja za državnu televiziju, razgovaraju samo političari iz FBiH, a bez predstavnika RTRS-a i parlamentaraca u Državnom parlamentu iz entiteta RS, ne može dosvesti do rješenja problema, jer osim što je RTRS, barem po zakonu, neodvojivi dio javnog servisa u BiH, državni poslanici iz RS-a u Parlamentu BiH mogu oboriti svaki prijedlog.
Direktori ne daju ostavke, plutaju na površini dok brodovi tonu
S obzirom na to da je obezbjeđenje stabilnosti BHRT-a i jedan od uvjeta na evropskom putu BiH, evidentna je i inertnost međunarodne zajednice prema ovom problemu, jer izuzev deklarativne podrške, do sada nije bilo ni oštrije note i tona upućene onima koji ruše BHRT.
Uzimajući sve u obzir, jasno je da u priči oko tri javna emitera nema nevinih i da svi akteri i donosioci odluka u ovoj oblasti dijele odgovornost.
Treba ponoviti da su na ljestvici krivaca za ovu situaciju političari na prvom mjestu, pogotovo oni koji sjede u Državnom i Federalnom parlamentu, zatim pravosudne instiuticije koje brže ne rješavaju tužbe koje su jedni protiv drugih podnijeli BHRT, FTV i RTRS, a menadžmenti i upravljačke strukture u servisima sva tri javna servisa posebna su priča.
Oni imaju dobra i redovna primanja, koja sudeći prema revizorskim izvještajima po visini često izlaze iz zakonskih okvira, dok im firme koje vode sve više grcaju u problemima i radnici su sve očajniji.
No, niko ne podnosi ostavku i čvrsto se drže „kormila broda koji sve dublje tone“, ali direktori i članovi upravnih odbora ,uz pomoć politike plutaju po površini.
Evidentno je da se uprkos problemima u javnim servisima u BiH godinama slijevaju milioni maraka i da čak ni revizori ne mogu raspetljati „Gordijev čvor“ između tri emitera koji je osim političkim blokadama nastao i zbog novca, a građani kako su upozorili i revizori, imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac.
„Kada se uzme u obzir uloga javnih servisa u društvu, jasno je da isti imaju odgovornost prema građanima ove zemlje, ne samo kada je u pitanju program koji nude, nego i odgovornost da javnost upoznaju kako se troši novac poreznih obveznika“, naveli su državni revizori u izvještaju za BHRT još 2015. godine, a od tada do danas stanje se samo pogoršava.
