Vijesti

Deutsche Welle analizira: Hoće li Njemačka nakon odlaska Merkel i izbora zaboraviti na Zapadni Balkan?

Njemačka je početkom godine pokrenula diplomatsku ofenzivu s ciljem da vrati region zapadnog Balkana visoko na listu prioriteta Evropske unije. Berlinski proces, koji je 2014. pokrenut dobrim djelom i na inicijativu Angele Merkel, nastavlja se i poslije izbora, nakon odlaska njemačke kancelarke s političke pozornice.

Ali, šta je s kontinuitetom te politike? DW je razgovarao s predstavnicima stranaka koje će najvjerovatnije da formiraju buduću koaliciju u Njemačkoj, kao i sa predstavnicima parlamentarnih stranka s lijevog i desnog ruba političkog spektra u Bundestagu.

Demohrišćani na liniji Angele Merkel

Demohrišćani (CDU/CSU) su u posljednjih 16 godina kontinuirano na vlasti i sigurno je da su oni, s kancelarkom Angelom Merkel na čelu, bili nosioci spoljnopolitičkih smjernica Njemačke na zapadnom Balkanu, a u tom dijelu Evrope bili su aktivni i tokom dramatičnih devedesetih.

Spoljnopolitički portparol poslaničke grupe CDU/CSU Jirgen Hart, u razgovoru za DW tvrdi da njemački demohrišćani i dalje ostaju pri svojoj dosadašnjoj politici kada je u pitanju zapadni Balkan, a posebno kada je riječ o EU-perspektivi svih zemalja tog regiona.

„Mi želimo da zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU“, kaže Hart, ali u istom dahu dodaje: „Nisu u svim zemljama regiona isti izazovi, ali nas kao Njemce posebno zanima da li se zaista implementiraju sve odluke vezane uz pitanja pravne državu. U mnogim zemljama još uvijek je prisutan visok stepen opasnosti od korupcije i organizovanog kriminala i to je ono što naravno interesuje i građane u Njemačkoj.“

Jirgen Hart, poslanik CDU u Bundestagu

Hart kao jedan od najvećih problema u regionu vidi neriješen odnos između Srbije i Kosova. On u svakom slučaju, kaže političar CDU, mora biti riješen prije ulaska Srbije u EU i zato je važno da se pregovori pokrenu s mrtve tačke. Ipak, jedno je za demohrišćane jasno: „Na kraju tog procesa očekujemo da Srbija prizna Kosovo kao samostalnu državu sa samostalnom vladom. Od toga smo trenutno veoma udaljeni, ali smatram da bi to trebalo da bude cilj pregovora“, odlučan je Hart.

Kada je u pitanju ideja o promjeni granica, spoljnopolitički portparol Demohrišćana u Bundestagu zastupa poznat njemački stav.

„Ideju promjena granica treba jasno odbaciti, ne samo u BiH, već i u zemljama koje okružuju BiH. Tu bih jasno spomenuo Srbiju kojoj treba staviti do znanja da se pitanje članstva u EU ne povezuje samo s Kosovom, već i sa ponašanjem kada je u pitanju BiH. Ali, mislim da se sve to može riješiti razgovorima.“

PROČITAJTE  Dodik napravio feštu u Predsjedništvu BiH. Uz harmoniku ide i alkohol

Schmidt je dobar izbor

Drugi veliki spoljnopolitički zalogaj na zapadnom Balkanu jeste pitanje unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine. I tu je njemačka vlada, s Hartovom stranačkom koleginicom Angelom Merkel, ove godine pokrenula inicijativu slanjem političara CSU Christiana Schmidta na poziciju Visokog predstavnika u BiH.

„Ja sam vodio brojne razgovore sa Schmidtom i održavali smo svakodnevni kontakt. Mislim da on jasno vidi da je već godinama – van formalnih struktura koje tamo vladaju – stvarnost veoma daleko od pomirenja između različitih etničkih grupa. Tu bi trebalo obaviti još mnogo posla na nivou društva. I tu je potreban trud, ne samo građana BiH, već i susjednih država, kao i EU. Mislim da je Schmidt prava osoba koja je u stanju da se uhvati u koštac s tim problemom.“

Kontinuitet zagarantovan i nakon izbora

Hart ne sumnja da će politika Njemačke prema zapadnom Balkanu i nakon izbora biti u znaku kontinuiteta.

„Mislim da će u njemačkoj politici prema zapadnom Balkanu i dalje vladati kontinuitet i to bez obzira na to koja stranka će voditi buduću vladu i koji ministar će voditi spoljne poslove. Sigurno će na drugim planovima spoljne politike doći do promjena – i to ne ako Armin Lašet (CDU) bude na čelu vlade, već i ako recimo bude formirana koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Levice. Ali, kada je u pitanju zapadni Balkan, mislim da stanovnici tog regiona mogu očekivati da će Njemačka ostati pri svom kursu i da će Berlin unutar EU ostati zastupnik interesa zapadnog Balkana, pogotovo što se tiče perspektive punopravnog članstva. Ipak, moram reći i da unutar EU mora da bude obavljeno mnogo posla kad je u pitanju uvjeravanje partnera u potrebu očuvanja te perspektive“.

I Socijaldemokrate za kontinuitet

Nils Schmidt je spoljnopolitički portparol stranke koja trenutno ima najviše izgleda da, nakon izbora 26. septembra, izađe kao najjača politička snaga. Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) je i posljednje četiri godine učestvovalo kao manji partner u radu savezne vlade, a vicekancelar Olaf Šolc ima dobre šanse da nasledi Angelu Merkel na mjestu kancelara.

Šmit, kao i njegov demohrišćanski kolega Hart, ističe da se perspektiva ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU ne dovodi u pitanje.

PROČITAJTE  Escobar: Kamen temeljac naše politike u BiH je podrška Dejtonu i teritorijalnom integritetu. Imamo odgovor na uplitanje Rusije

„Mi imamo zemlje na zapadnom Balkanu koje, uprkos tekućih pregovora o pitanjima pravne države ili razvoja demokratije, prave korake unazad umjesto unaprijed, kao što je to primjer sa Srbijom. U Srbiji se susrećemo s više nego očiglednim ograničenjima slobode medija, te ograničenjima djelovanja političkih stranaka. Zbog toga Srbija, kad govorimo o važnim Kopenhaškim kriterijumima, nije napredovala nego je nazadovala.“

Pitanje priznanja Kosova i za njemačke Socijaldemokrate osnovno je pitanje napretka na zapadnom Balkanu.

„Mi nećemo u EU moći da primimo zemlje koje imaju nerazrješena granična pitanja sa susjedima. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog toga nam je potrebno rješenje otvorenog pitanja između Srbije i Kosova. Potrebno nam je i zbog toga kako bi sve članice EU mogle da priznaju Kosovo“, zaključuje Schmidt.

Schmidt podržava Schmidta

Schmidt takođe smatra da je odlazak njemačkog političara Kristijana Šmita na funkciju Visokog predstavnika u BiH – dobar potez.

„Gospodin Šmit je na novi položaj otišao uz nadstranačku podršku, on je veoma iskusan političar koji dobro poznaje BiH. Ta zemlja ima mnogo problema, poput izbornog zakona koji funkcioniše po etničkim kriterijumima, pitanje centralnih organa… Naša želja je da BiH postane funkcionalna država koja će na kraju postati i članica EU.“

Nils Šmit smatra da je Hrvatska veoma važan pomagač kada se radi o EU-perspektivi susjednih zemalja, ali i kada je u pitanju rješenje problema u BiH.

„Zemlje koje su već u EU i dobro poznaju region veoma su važni partneri i za njemačku vladu. Hrvatska tu ima i posebnu odgovornost da i dalje pruža otpor insistiranju hrvatske zajednice u BiH na secesiji i da i dalje podržava cjelovitost BiH“, rekao je političar SPD u čijoj nadležnosti se u posljednje četiri godine nalazilo i Ministarstvo spoljnih poslova s Hajkom Masom na čelu. A Mas je, uz Merkel, bio jedan od motora njemačke diplomatske ofanzive na zapadnom Balkanu.

„Prilično sam siguran da će se pojačane diplomatske aktivnosti Njemačke u tome da se zapadni Balkan zadrži visoko na lestvici prioriteta Evropske unije nastaviti i nakon izbora, bez obzira na to koja politička konstelacija da dođe na vlast. Po tom pitanju među demokratskim strankama u parlamentu vlada veoma stabilan konsenzus“, zaključuje Nils Šmit u razgovoru za DW.



Povezani postovi: