Kako njemačka kancelarka doživljava svoju kancelarsku karijeru kad je u pitanju odnos prema zapadnom Balkanu? Kao smjenjivanje svjetla i sjena: mnogo toga je postignuto, ali mnogo toga još treba postići, piše Deutsche Welle.
"U posljednjih šesnaest godina koliko sam kancelarka najveći pomaci na zapadnom Balkanu su postignuti nakon pokretanja Berlinskog procesa 2014.", odgovorila je njemačka kancelarka Angela Merkel na pitanje DW-a smatra li da su za vrijeme njezina mandata u ovom dijelu Evrope postignuti mnogi pomaci.
Svjetlo i sjena
"Tu se radi o smjenjivanju svjetla i sjena", rekla je Merkel. Usponi i padovi. Kao primjer je navela dogogodišnju grčku blokadu otvaranja pristupnih pregovora tada još Makedonije s Evropskom unijom. "Samo što smo riješili pitanja imena sada je tu Bugarska sa svojom blokadom pregovora", rekla je njemačka kancelarka nakon još jedne konferencije o zapadnom Balkanu u sklopu tzv. Berlinskog procesa koji je upravo ona ovdje u Berlinu i pokrenula prije nešto manje od sedam godina.
Kao kancelarka će vjerovatno još jednom, početkom oktobra, sudjelovati u novoj verziji zapadnobalkanske konferencije koju je slovenski premijer najavio u sklopu predsjedanja Slovenije Evropskom unijom. Više je nego upitno hoće li njezin nasljednik ili nasljednica istim angažmanom pratiti ovaj dio Europe.
Ono što je još jednom pokrenula početkom ove godine, diplomatsku inicijativu kojom se regiju zapadnog Balkana ponovno želi postaviti visoko na listu prioriteta Evropske unije, bit će vjerovatno nastavljeno i nakon njezinog odlaska, ali u smanjenom obliku: proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana nije na listi vanjskopolitičkih prioriteta njezinih potencijalnih nasljednika.
Primarni interes Evrope
Otpora, kako je kancelarka rekla u ponedjeljak nakon osme konferencije o zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa, ne manjka ni unutar Evropske unije. Ona je u jednom trenutku primijetila da protiv procesa proširenja u ovom trenutku nije samo Francuska nego i ostale EU-zemlje poput Nizozemske, ali i Bugarska.
No ipak: "U primarnom interesu Evropske unije je da jača procese suradnje i kooperacije u regiji u svrhu svladavanja podjela", rekla je Merkel. Znači i primarno obećanje iz Soluna 2003. zemljama regije da im je osigurano mjesto u Evropskoj uniji, ostaje na životu.
Zato Berlinski proces, čija je prvobitna ideja da spoji regiju zapadnog Balkana kako bi ju što bolje pripremio na članstvo u Evropskoj uniji, ostaje na životu i pred njim je "mnogo posla". "Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na zapadnom Balkanu", rekla je Merkel.
Jer s onim što je dosada postignuto "možemo biti zadovoljni, ali je to premalo", kako je rekla kancelarka. Pored roaminga, nekih infrastrukturnih projekata ili prekograničnog rada s mladima ostaju još veliki zalogaji poput postizanja potpune slobode kretanja, roba, investicija i ideja.
Tri miliona vakcina za Balkan
O samom današnjem toku virtualne konferencije s čelnicima zemalja zapadne Evrope i nekoliko EU članica koje su dio procesa, poput Slovenije, Hrvatske ili početne inicijatorice formata Francuske, nije bilo puno riječi. Merkel je od aktualnosti pohvalila suradnju u sklopu borbe protiv pandemije i naglasila kako će samo Njemačka poslati preko tri miliona doza vakcina u narednom razdoblju.
I inače o virtualnom sastanku koji je trajao relativno kratko (oko dva sata) nije bilo puno novog za reći. Kancelarka je zato ovo obraćanje novinarima iskoristila i za neku vrstu rekapitulacije svoje politike na Balkanu od preuzimanja kancelarke dužnosti 2005. Što se riješilo od tada? Srbija i Kosovo? Bosna i Hercegovina?
Govoreći o ovom potonjem kriznom pitanju kancelarka je iskoristila šansu za ukazivanje na još jedan moment koji govori u prilog novom njemačkom angažmanu na zapadnom Balkanu.
Problema ima ali ih je moglo biti još više
"Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za izborni zakon i nadam se da će Christian Schmidt (novi visoki predstavnik u BiH) dobiti podršku u svom radu", zaključila je kancelarka.
Za vrijeme njezinog mandata je jedino Hrvatska postala članicom EU-a i način na koji se odvijao mukotrpni proces ulaska ove zemlje u Evropsku uniju je mogao nagovijestiti da će sljedeći procesi biti još mukotrpniji. I da kancelarka nije došla na proslavu ulaska Hrvatske u EU je jedan od onih mučnijih detalja prošlosti varljivih odnosa prema ovom dijelu Evrope.
Nekako bi se na kraju mogao steći dojam kako Merkel šalje poruku: nisam uspjela riješiti sve probleme na Balkanu, ali se njihov broj za mog mandata barem donekle smanjio.
