Prvi put od kada postoji pravo veta, Narodna skupština RS nije podržala srpskog člana Predsjedništva BiH. Opozicija je možda "izdala srpski interes", ali je Dodiku zadala snažan politički udarac.
Svaki pokrenuti veto srpskog člana Predsjedništva unazad 20 godina imao je apsolutnu podršku parlamenta RS. Sve do sinoć (27.10.), kada veto Milorada Dodika, nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu,
Pravo veta definisano je Ustavom BiH na sljedeći način: „Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriji sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati efekta“.
Kontra Dodiku, na uštrb podrške vetu
Opozicija u RS odlučila se za politički udarac Dodiku, staviviši svoju odluku ispred, kako Dodik tvrdi, "zaštite interesa RS".
„Milorad Dodik se zaigrao. Način na koji je sticao dvotrećinsku većinu u NSRS obio mu se o glavu. Džemper se rasparao i sada nezaustavljivo počinje da se osipa. Opozicija mu je vratila za ponižavanja i omalovažavanja i time se i definitivno izvukla iz njegovog zagrljaja“, kaže politički analitičar Tanja Topić, uz ocjenu da su završni udarac zadali neki od dojučerašnjih partnera.
I zaista, dojučerašnji Dodikovi partner: Socijalistička partija Srpske, stranka koja je nastala odvajanjem od Socijalističke partije Petra Đokića, napustila je zasjedanje, iako su njihova dva poslanika mogla biti jezičak na vagi za dvotrećinsku većinu. S druge strane, poslanici DNS-a, stranke koja je sada u opoziciji, glasali su za veto, jer im je kako su obrazložili, "srpski nacionalni interes u ovom slučaju suviše važan, da bi ga se RS odrekla".
Sprdnja sa vetom
Da je Dodik obezvrijedio Narodnu skupštinu i institut veta, koji mu se sada obio o glavu, potvrđuje i činjenica da je kroz nastup u parlamentu sugerisao poslanicima da glasaju samo za neke odluke. Tako je tražio da stave veto na odluke druga dva člana Predsjedništva BiH koje smatraju štetnim po RS, a da „puste“ odluke koje su u interesu RS. Neke od njih su otvaranja kancelarije Ambasade Ruske Federacije u Banjaluci i davanja agremana za ambasadore Dominikanske Republike, Bjelorusije i Azerbejdžana.
„Neću se ljutiti ako ovaj parlament potvrdi odluku druga dva člana Predsjedništva o otvaranju kancelarije ruske Ambasade u Banjaluci jer sam od početka učestvovao u pregovorima oko toga“, rekao je Dodik tokom obraćanja.
Zaključcima Narodne skupštine RS o bojkotu rada srpskih predstavnika u institucijama BiH, definisano je da srpski predstavnici neće učestovovati u radu, osim tamo gdje postoji srpski nacionalni interes. Međutim, uzeti od usvojenih odluka u Predsjedništvu ono što odgovara nekim drugim interesima a odbaciti nešto drugo bez bilo kakvih kriterijuma predstavlja, po mišljenju opozicije, ništa drugo nego derogiranje Narodne skupštine. Od odluka na koje je trebalo staviti veto, bila je ona o sporazumu o graničnim prelazima sa Hrvatskom, te o sporazumu o digitalizaciji arhivske građe bivše Jugoslavije.
Zloupotreba institucija
Nakon salvi uvreda i pravog verbalnog rata između Dodika i opozicije, poslanici SDS-a i PDP-a, povukli su se iz Skupštine i nisu učestvovali u glasanju, što je na kraju dovelo do toga, da parlament RS prvi put postane predmet preispitivanja pokrenutih odluka i vitalnog nacionalnog interesa.
„Istovremeno, ovim je stavljena tačka na sunovrat parlamentarne demokratije u RS i proces zloupotrebe i manipulacije ove institucije od strane jednog čovjeka. U sudaru autokratije i deficitarne demokratije na gubitku su građani, koji su slušali i gledali zasjedanje ako su i shvatili u čemu su saučestvovali svih ovih godina“, kaže Topić, ističući da je to rez koji je opozicija morala napraviti, bez obzira na sukobe unutar njihovih redova.
A politički sukobi već su počeli unutar opozicije. Jedan dio traži da se Nenad Nešić, prvi čovjek DNS-a odmah izbaci iz opozicije, a drugi da se sačeka smirivanje političkih tenzija. Za nezavisnog poslanika, Nebojšu Vukanovića, koji je dio opozicionog bloka, nema dileme. On je za prvu opciju, navodeći da je sada jasno da Nešić samo čeka pogodan trenutak da se vrati u vlast.
Kraj krize?
„Nije važan broj, za pobjedu su potrebni časni i pošteni ljudi kojima narod vjeruje, a Nešić i slični koji bi da trguju i kalkulišu sa režimom i Dodikom samo nas kompromituju i zbunjuju narod, jer je svima jasno da je njegov lični cilj da osvoji par poslaničkih mandata i bude dio vlasti, ma ko sutra da pobijedi“, napisao je Vukanović na svom blogu.
Bez obzira na rasplet događaja unutar opozicije, jasno je da SNSD sada više nema dvotrećinsku podršku u parlamentu, koja je svaki put građena na „srpskom jedinstvu“. To jedinstvo bi se u stvarnosti uvijek raspalo i prije nego bi zaživjelo. Ali činjenica da veto prvi put nije dobio podršku u parlamentu RS, bez obzira na sadržaj, možda će značiti i okončanje višemjesečne krize u BiH, jer sada ne postoji mogućnost da se neka odluka iz Predsjedništva BiH obori u Banjaluci bez učešća opozicije.
