Nacrt rezolucije malo nezgrapnog naziva "Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost" poslan je u danas na daljnje razmatranje u parlamentarne odbore koji su na ovaj ili onaj način povezani s njezinim sadržajem. To u ovom konkretnom slučaju, između ostalog, znači odbori za vanjska, evropska i odbrambena pitanja, piše Deutsche Welle.
Redovna parlamentarna procedura predviđa da nakon što odbori rasprave o tekstu rezolucije, ona bude vraćena na glasanje u sam parlament. To bi, prema sadašnjim informacijama trebalo uslijediti negdje u drugoj polovici juna.
U ponedjeljak navečer je rezolucija, koju zajednički podnose tri stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Zeleni i Liberealno-demokratske stranke (FDP), prošla i posljednju raspravu unutar socijaldemokratskog zastupničkog kluba nakon čega je nacrt rezolucije i objavljen za javnost.
Osuda hrvatskog, srpskog ali i bošnjačkog nacionalizma
Rezolucija je pregled dobro poznate situacije u Bosni i Hercegovini, situacije koja je plod ratnih zbivanja u devedesetima i gotovo tridesetogodišnje disfunkcije države i njezinih organa. U njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagiralo na "rastuće napetosti i separatističke tendencije".
U rezoluciji zastupnici Bundestaga traže da se njemačka vlada na razini Evropske unije založi i za to da se osobe, institucije i poduzeća koje "potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH" podvrgnu sankcijama.
U nacrtu rezolucije doslovno stoji:
"Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentaliziraju navodne etničke razlike a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći".
No posebno se spominje nacionalističko agiranje Milorada Dodika i Dragana Čovića "koje je usmjereno uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda".
Nema sukoba među zastupnicima
Zastupnik Josip Juratović, koji već dugi niz godina za Bundestag prati regiju zapadnog Balkana, kritizirao je činjenicu da se pored Dodika i Čovića u rezoluciji ne spominje i Bakir Izetbegović. "Nacionalizmi u BiH imaju ime i prezime i ja sam za to da se to jasno kaže", rekao je Juratović u više navrata za Deutsche Welle.
Zastupnik Juratović, kaže, da u potpunosti prihvaća tekst rezolucije, što nikada nije bilo sporno, samo mu nedostaju neki elementi što će, kako je rekao, i naglasiti prilikom glasanja. U to spada i, po njegovom mišljenju, nedovoljno isticanje potrebe borbe protiv korupcije i kriminala te nedovoljna podrška onim snagama u BiH koje se aktivno bore protiv nacionalizma. "Tim snagama treba dati više podrške i izraziti im solidarnost", zaključio je Juratović.
I on, kao i zastupnik stranke Zeleni, Boris Mijatović, koji je također radio na tekstu rezolucije, za DW su rekli kako ne može biti govora o nekom raskolu između Juratovića i ostalih zastupnika koji su se u novom sazivu Bundestaga profilirali kao snage koje se pojačano bave regijom zapadnog Balkana i u koje, pored Mijatovića, spada i novi izvjestitelj SPD-a za regiju Adis Ahmetović i socijaldemokratska zastupnica Jasmina Hostert.
Pritisak na Zagreb i Beograd
Rezolucija donosi još jedan zanimljivi detalj koji se odnosi na ulogu Beograda i Zagreba. U njoj zastupnici Bundestaga od političkih vodstava Srbije, "također i s pogledom na aktualne pregovore o članstvu u EU", kao i Hrvatske, traže izričito distanciranje od nacionalističko – separatističkih snaga u BiH. Reakcija Beograda i Zagreba zasigurno neće izostati iako se tokom posjete Andreja Plenkovića Berlinu (u trenutku kada je tekst rezolucije već bio poznat) iz delegacije moglo čuti kako ova rezolucija "u Zagrebu ne igra neku ulogu".
Od njemačke vlade se u rezoluciji nadalje traži da pruži snažnu podršku Visokom predstavniku što uključuje i pojačanje resursa. Od zahtjeva je tu državno kontrolirani povrat malokalibarskog oružja kako bi se spriječila ilegalna trgovina istim kao i aktivna podrška približavanju BiH NATO-u. Na listi zahtjeva Bundestaga je i nastavak aktiviranja Berlinskog procesa za zapadni Balkana koje je pokrenuto još tokom vladavine Angele Merkel.
Posebno mjesto zauzima zahtjev da se finansiranje od strane njemačke vlade i EU institucija koncentrira na projekte s posebnim težištima kao što je to npr. programi razmjena za novinare, predstavnike civilnog društva i znanosti. Isto tako bi prednost pri finansiranju trebali dobiti projekti koji ciljaju razmjeni iskustava u području dualnog obrazovanja kakvo se prakticira u Njemačkoj. Te također i projekti za jačanje medijske kompetencije i otpornosti prema kampanjama dezinformiranja.
Sve to nisu nove teme ali njihovo ponovno spominjanje u rezoluciji daje novi zamah tendencijama koje se osjećaju od početka rada ove vlade da se Bosni i Hercegovini posveti više pažnje nego što je to do sada bio slučaj.
