Pred Bosnom i Hercegovinom su dva dana od velikog značaja - danas i sutra - s obzirom da će čelnici EU donijeti konačnu odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Prethodnih dana smo mogli čuti pozitivne poruke iz Unije što nas dodatno ohrabruje u iščekivanju ove značajne i, nadamo se, historijske odluke za našu zemlju.
Prema informacijama koje su procurile iz nacrta zaključka Evropskog vijeća, EU će danas dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa BiH, a lideri EU će sutra na samitu u Briselu odlučiti otvoriti pregovore.
Naša zemlja je status kandidata za članstvo u EU službeno dobila 15. decembra 2022, i ako danas dobijemo zeleno svjetlo "imamo pravo da budemo istinski ponosni jer smo od zemlje koja je najviše zaostajala u segmentu evropskih integracija postali zemlja koja je najbrže prešla put od datuma dobivanja kandidatskog statusa do datuma otvaranja pregovora", kako je to jučer kazao šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, dan pred polazak u Brisel. Rekao je i da ne treba strahovati od onoga što neki nazivaju "dodatnim uvjetima".
Kakvi su to 'dodatni uvjeti' i šta za nas znači otvaranje pregovora, za Raport govori bivši direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović.
Pozitivni signali
Dilberović na početku razgovora ističe da je umjereno optimističan jer, kako kaže, nikad ne znate šta se može desiti, ali i da "su svi signali koje primamo iz Brisela i zemalja članica EU pozitivni i nadamo se da će to biti i potvrđeno odlukom Evroposkog vijeća".
Što se tiče dodatnih uslova koji se spominju, Dilberović kaže da to nije nikakva tajna te da "nema nikakvih novih uslova".
Podsjeća da BiH od svih mišljenja do sada koje je dobijala iz Evropske komisije ima jasno definisano njihovih 14 prioriteta, a zatim iz tih 14 je izdvojenih 8+2 uslova.
"To je ono na čemu radimo sve ove godine i tu nema ništa novo izuzev onoga što je obaveza BiH da na tom putu završi i ispuni u toku i nakon donošenja odluke o otvaranju pregovora. Uslovi postoje za svaku zemlju, ali nema novih, oni su takvi kakvi jesu", istakao je.
Šta otvaranje pregovora znači za BiH?
Naglašava da otvaranje pregovora za našu zemlju "znači jako puno". Pojašnjava da je to posljednja faza prije članstva u EU.
"To je faza koja pokazuje ozbiljnost zemlje i prihvaćanje od strane ostalih zemalja članica da ta zemlja ima najveće šanse da postane članica u određenom vremenskom periodu, dogledno vrijeme ili kako već pregovori budu tekli. Ali pregovori uvijek završavaju članstvom u EU", ističe.
S druge strane, dodaje, time se pokazuje ozbiljnost zemlje i prema investitorima.
"Nije isto biti kandidat zemlje koja je otvorila pregovore sa EU, jednim od najvećih i najbogatijih evropskih tržišta. To daje vrlo jasan signal investitorima da je BiH sposobna za apsorpciju kapitala, a nama direktne investicije itekako trebaju. One stvaraju nova radna mjesta, stvaraju formu bogatstva države, blagostanje kojem BiH stremi u kontekstu svoga članstva, postojanje jedne normalne, samoodržive države u kojoj vrijedi živjeti i u kojoj je kvalitetno živjeti.
Također, treći apspekt, samo otvaranje pregovora ujedno dodatno izgrađuje ključni element - stabilnost i sigurnost svake zemlje pa tako i BiH. Ne postoji nijedna zemlja koja je otvorila pregovore, a da nije u određenom vremenu došlo do povećanja stranih investiranja. Dakle, došlo je do povećanja stranog direktnog kapitala, a s druge strane svaka zemlja koja je otpočela pregovore s EU, nakon toga ušla u EU u odnosu na period prije toga, svi ekonomski, socijalni, finasijski pokazatelji su daleko bolji nakon otvaranja pregovora", pojašnjava Dilberović.
Procedura prije punopravnog članstva u EU
Što se tiče pregovaračkog okvira, Dilberović pojašnjava da je to upravo procedura, odnosno red koraka koje BiH mora i treba uraditi prije punopravnog članstva.
"To je ono što je red koraka za svaku zemlje pa tako i BiH. Vijeće donosi odluku o otvaranju pregovora, nakon toga ide tzv. screening odnosno pregled stanja zemlje. Na osnovu tog pregleda, stavova, razgovora - s jedne strane BiH, s druge zemalja članica EU - vi dobijate dokument 'Pregovarački okvir' i na osnovu njega kreću pregovori, odnosno kreće se sa međuvladinim pregovaranjima, a onda se krene i u tehničke dijelove pregovaranja. Dakle to je red koraka koji rezultira onim što BiH mora i treba uraditi prije punopravnog članstva", govori Dilberović za Raport.
Pojašnjava da sami čin donošenja odluka o otvaranju pregovora jeste početak pregovora.
"Odluka se ne donosi tek tako već kroz proceduralnu priču. Dakle sam čin donošenja odluke jeste otpočinjanje pregovora, nakon čega slijede faze screeninga, vladinih konferencija, zatvaranja pregovora, potvrđivanja međunarodnih sporazuma, itd."
Koliko do ulaska u EU?
Što se tiče vremenskog perioda, odnosno koliko dugo bi BiH mogla čekati na ulazak u EU, smatra da je to irelevantno.
"Govoreći kao neko ko je osam godina bio direktor Direkcije, smatram da jedino što je relevantno kroz ovu formu pregovora, reformi, donošenja novih zakona… jeste da BiH svakom pojedinačnom odlukom postaje bolja država, država u kojoj vrijedi živjeti, ostati i graditi svoju budućnost. I to je jedino što je bitno. Da li će BiH postati članica 2030. ili 2040. je sasvim svejedno.
Ja bih volio da budemo u fazi u kojoj se nalazi Švicarska. To je zemlja koja sutra može reći mi hoćemo u EU i odmah će biti primljena, a oni sada to ne žele, što ne znači da se ta odluka neće promijeniti u doglednoj budućnosti. Mi želimo biti dio evropske porodice, članica EU i svaki korak u tom procesu ovu zemlju čini boljom i kvalitetnijom", zaključuje nekadašnji direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović u razgovoru za Raport.
