Marine Le Pen, favoritkinja za sljedećeg predsjednika Francuske, suočena je s ogromnom odlukom: nakon što joj je zabranjeno kandidovanje na izborima 2027. godine, hoće li se povući mirno ili će pokušati uzdrmati cijeli politički sistem?
Odluka koju donese imat će ogroman utjecaj na francusku politiku u narednim godinama. Bez obzira na smjer koji odabere, njen put će biti prepun rizika i komplikacija.
U ponedjeljak ju je francuski sud proglasio krivom za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta i odmah joj zabranio kandidovanje na javne funkcije u narednih pet godina. Ako joj žalba ne uspije, dobit će četverogodišnju zatvorsku kaznu – dvije godine uslovno, a dvije u kućnom pritvoru.
Povlačenje ili politički rat?
Le Pen bi mogla odlučiti da se povuče i prepusti mjesto svom političkom nasljedniku, Jordanu Bardelli, iako on ima samo 29 godina. To bi mu omogućilo nesmetanu kampanju pred predsjedničke izbore. Međutim, postoji pitanje da li bi takav, relativno neiskusan kandidat, imao realne šanse da dovede stranku Nacionalno okupljanje (RN) do pobjede 2027. godine.
S druge strane, mogla bi odlučiti da krene u žestok politički sukob, napadajući francuski pravosudni sistem i pokušavajući srušiti vlast. No, postoji rizik da bi takav potez mogao zgroziti birače i nanijeti štetu stranci koju je gradila cijeli život.
Le Pen i njeni saveznici već su osudili presudu kao „demokratski skandal“, nagovještavajući da neće prihvatiti poraz bez borbe.
„Večeras su milioni Francuza ogorčeni, ogorčeni do nezamislive mjere, vidjevši da su sudije u Francuskoj, zemlji ljudskih prava, primijenile metode koje smo smatrali obilježjem autoritarnih režima“, izjavila je Le Pen u intervjuu za TF1.
Francuska politika postaje sve haotičnija
Le Pen je jedno od najprepoznatljivijih lica u francuskoj politici. Njena stranka je trenutno najveća opoziciona snaga u francuskom parlamentu i osvojila je najviše glasova na prošlogodišnjim evropskim izborima.
Na kratki rok, odluka suda mogla bi najviše pogoditi vladu Emmanuela Macrona. U posljednjim danima, vodeći ljudi Nacionalnog okupljanja prijetili su da će srušiti vladu, navodno zbog energetske politike. Sada bi mogli iskoristiti presudu kao dodatni razlog za politički obračun.
Vlada, koju predvodi premijer François Bayrou, već je krhka. Nacionalno okupljanje bi moglo pokrenuti izglasavanje nepovjerenja, koje bi moglo uspjeti ako im se pridruže i ljevičarske opozicione stranke. Do sada je Le Pen oklijevala s takvim potezom, ali sada bi se stvari mogle promijeniti.
Hoće li Le Pen kopirati Trumpovu strategiju?
Le Pen bi mogla krenuti putem Donalda Trumpa, predstavljajući presudu kao politički motiviran napad na nju. Mogla bi pokušati mobilizirati svoje glasače protiv političkog establišmenta.
Slične poruke već su se pojavile među njenim pristalicama. Elon Musk, Trumpov saveznik, komentarisao je na društvenim mrežama:
„Kada radikalna ljevica ne može pobijediti na demokratskim izborima, zloupotrebljava pravni sistem kako bi zatvorila svoje protivnike.“
Le Pen je godinama pokušavala distancirati svoju stranku od ekstremne desnice i učiniti je prihvatljivijom široj javnosti. Uvijek je tvrdila da će poštovati institucije Francuske Republike, ali ova presuda sve mijenja.
Francuska je posljednjih godina bila politički nestabilna, s čestim iznenadnim protestima. Najpoznatiji su bili Žuti prsluci 2018. godine, koji su prerasli u nasilne demonstracije protiv Macronove politike.
Iako Le Pen vjerovatno neće direktno pozvati na nasilje, presuda bi mogla povećati frustraciju građana koji su već nezadovoljni načinom na koji se vodi država.
Bardella – novi vođa desnice?
Jordan Bardella, koji se smatra glavnim nasljednikom Le Pen, osudio je presudu na društvenim mrežama kao „napad na demokratiju“.
Njegova objava s hashtagom #PodržavamMarine i poziv na „mirnu narodnu mobilizaciju“ nagovještava da bi Nacionalno okupljanje moglo usvojiti agresivniji pristup prema sudskom sistemu.
Međutim, unutar stranke postoje sumnje da Bardella ima dovoljno političkog iskustva da preuzme njenu ulogu. Njegov neuspješni pokušaj da se nametne na CPAC-u u Washingtonu i njegova neiskustvenost u predsjedničkoj kampanji mogli bi biti ozbiljni nedostaci.
Bardellin uspjeh do sada se uglavnom pripisivao njegovoj povezanosti s Le Pen – njegov mladalački imidž i uglađenost bili su kontrast njenoj ozbiljnosti i političkom iskustvu. No, bez nje, postavlja se pitanje može li se samostalno suprotstaviti konzervativnim kandidatima, poput ministra unutrašnjih poslova Bruna Retailleaua i Erica Ciottija.
Retailleau bi mogao iskoristiti ovu situaciju kako bi pridobio Le Penine glasače i ojačao svoju kandidaturu, posebno ako Le Pen odluči krenuti u dugotrajnu pravnu borbu za svoju političku rehabilitaciju.
Novi poredak u francuskoj politici
Prema anketama Ifop-a, Bardella trenutno uživa sličnu podršku kao Le Pen u prvom krugu izbora 2027. godine, ali bi u drugom krugu imao nešto slabije šanse od nje.
Francuska politika posljednjih godina bila je oblikovana usponom Marine Le Pen i jačanjem desničarskih ideja. Međutim, njeni protivnici su uvijek nalazili način da se ujedine i spriječe njen dolazak na vlast.
Usred haosa koji trenutno vlada francuskom politikom, jedna stvar je sada gotovo sigurna: ni Emmanuel Macron ni Marine Le Pen neće se kandidovati na predsjedničkim izborima 2027. godine.
