Evropa je nedavno doživjela eksponencijalni rast u broju novozaraženih i umrlih od koronavirusa, ali je situacija drugačija od one s kojom se susrela sredinom marta, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), javlja Anadolu Agency (AA).
Dr. Hans Kluge, regionalni direktor WHO za Evropu, rekao je kako "rastuća epidemiološka situacija u Evropi izaziva veliku zabrinutost".
Naveo je kako je COVID-19 sada peti vodeći uzrok smrti u regionu, s više o 1.000 umrlih svakog dana.
Evropa je zabilježila najveću sedmičnu incidencu slučajeva povezanih s virusom, od početka pandemije, a za samo deset dana broj slučajeva porastao je sa šest na sedam miliona.
"Pandemija neće sama od sebe promijeniti tok. Proporcionalni i ciljani odgovor put je naprijed s mjerama ili pooštravanjima u mnogim zemljama u Evropi. A to je dobro, jer su one neophodne. Prikladne su", rekao je Kluge.
Dodao je kako uprkos trenutnim uslovima, Evropa nije suočena sa scenarijem od sredine marta, kada su zemlje bile primorane zaustaviti svoju privredu.
"Iako bilježimo dva do tri puta više slučajeva dnevno, u poređenju s vrhuncem u aprilu, i dalje registrujemo pet puta manje smrtnih slučajeva, a udvostručavanje vremena za prijem u bolnicu je i dalje dva do tri puta duže", pojasnio je zvaničnik WHO-a.
Kluge je rekao kako pored pranja ruku i ostalih higijenskih mjera, jednostavni koraci poput nošenja maske su ključni.
"Sistematično i generalizirano nošenje maske na 95 posto od sad, umjesto manje od 60 posto danas, zajedno sa striktnim mjerama kontrole društvenih okupljanja, bilo na javnim ili privatnim prostorima, moglo bi spasiti do 281.000 života do 1. februara u više od 53 članice regiona", rekao je on.
Istakao je kako se virus nije promijenio niti postao više ili manje opasan.
Jedan od razloga povećanja broja slučajeva jeste više testiranja, naročito među mlađom populacijom.
Dodao je kako je u martu karantin značio zatvaranje, gdje su bili obuhvaćeni svi dijelovi društva i ekonomije te da to danas znači nešto drugo.
Navodi kako je riječ o koracima koji su proporcionalni, ciljani i vremenski ograničeni, kada su svi, i kao pojedinci i kao društvo angažovani da se minimizira kolateralna šteta po zdravlje, preko ekonomiju i društvo.
