ima li nade za konsenzus?

Dizdar za Raport: Priča o Izbornom zakonu BiH sa SNSD-om postaje besmislena

Izmjene su predmet političkih sporova i teško je postići konsenzus među političkim strankama

Priča, samim tim i kontroverze o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini odavno se provlače ili, konkretnije rečeno zavlače na bh. političkoj sceni. Akteri već godinama igraju iste uloge, a kraj je uvijek isti - nismo se dogovorili. Ovo pitanje je od velike važnosti za našu državu jer regulira način izbora političkih predstavnika na svim nivoima vlasti u zemlji.

Da se radi na tome, radi se. Postoje različiti prijedlozi i inicijative za izmjene Izbornog zakona, a mnogi se fokusiraju na pitanja poput izbornih jedinica, načina izbora, zastupljenosti različitih etničkih grupa, uvođenja tehnologija u izborni proces… Dolaze od političkih stranaka, koje iz sopstvenih uglova, iliti interesa, gledaju na ovaj zakon. Prema tome, ove izmjene su predmet političkih sporova i teško je postići konsenzus među političkim strankama.

Krajem prošle godine Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je po hitnom postupku izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA. Mada iz SDP napominju da su oni prvi predložili ovaj set izmjena, a da ih je SDA, kako je objasnio Saša Magazinović, zastupnik SDP, "samo kompilirala".

Integritet izbornog procesa

No, dobro, u pitanju su tehničke izmjene u vezi s integritetom izbornog procesa. HDZ i SNSD ekspresno su odbili ove izmjene, svaki iz razloga ličnog poimanja (ne)legitimiteta. Prvi zbog pitanja "legitimnog predstavljanja", drugi zbog "nelegitimnog saziva rukovodstva Centralne izborne komisije BiH".

Eh, sad, da bi izmjene stupile na snagu, potrebno je da to izglasa i Dom naroda Parlamenta BiH. No, po svemu sudeći, teško da će se to desiti, jer, kako smo objasnili, HDZ i SNSD bili su protiv ovog prijedloga u Predstavničkom domu, a s obzirom na to da imaju većinu u Domu naroda, ovoj priči, po svemu sudeći, jasan je epilog.

S druge strane, u Mostaru se jučer sastala Trojka da pregovara o izmjenama Izbornog zakona. Ovaj put izmjene je predložio HDZ.

Nakon sastanka Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS), ne otkrivajući konkretne detalje sastanka, upoznali su svekoliku javnost da su govorili o konkretnim rješenjima i konkretnim prijedlozima.

"Čuli smo jedan prijedlog HDZ-a koji se mnogo razlikuje od dosadašnjeg i koji je dosta konkretan. Naravno, i mi smo imali svoje stavove i prijedloge", rekao je Nikšić, ali nije objasnio o kojim se to konkretnim prijedlozima radi.

Potom smo pitali Nerina Dizdara, ministra raseljenih osoba i izbjeglica FBiH (SDP), da nam objasni kakav je to prijedlog iznio jučer HDZBiH.

Izmjene kao polazna tačka

"Ovaj prijedlog izmjena otvara pregovore. HDZ ima viziju načina izbora za Predsjedništvo. To može biti polazna tačka za pregovore. Mi (SDP) insistiramo na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, uvođenju tehnologija u izborni proces… Što je sve obaveza države ukoliko želimo da krenemo naprijed. Nismo zadovoljni načinom izbora jer se kradu, želimo da smanjimo uticaj ljudskog faktora.
Ove izmjene koje su partneri predstavili su napredak u odnosu na dosadašnje", govori Dizdar za Raport.

Koalicioni partneri na državnom nivou su početkom juna prošle godine donijeli odluku o formiranju radne grupe koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona BiH.

U ime Trojke izabran je Nerin Dizdar (SDP), predstavnica HDZ-a je Darijana Filipović, a iz SNSD-a Sredoje Nović.

No, o radu ove radne grupe javnost nije bila informisana, pa se počelo nagađati da nije bilo sastanaka.

Dizdar demantira.

"Radna grupa funkcionira, dosad smo imali nekoliko sastanaka. Ponudili smo prijedloge rješenja Izbornog zakona, ali dogovor je na političkim strankama".

Kad je u pitanju pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona SDA, Dizdar za Raport ističe da je to bio prvo prijedlog SDP.

"Vidjet ćemo sudbinu na Domu naroda", kaže Dizdar i ukazuje na vjerovatnu blokadu od SNSD i HDZ, te cijeni da bi im drago bilo da ne padne na Domu naroda.

U međuvremenu, također pred kraj prošle godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt pozvao je vlast u Bosni i Hercegovini da u kratkom roku usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi bile smanjene izborne prevare i povećana transparentnost izbornog procesa, u protivnom, nametnut će ih on koristeći ovlasti.

Hoće li se vlasti dogovoriti?

Pitamo Dizdara hoće li doći do toga da Schmidt (ponovo) lupi šakom o sto ili će se vlasti dogovoriti.

"Schmidt ima ovlaštenja koja su sastavni dio političkog sistema i njegova dužnost je da reagira. Naravno, i naša je želja da domaće institucije provode reforme. Ali, ondje gdje se ne može postići dogovor, podržavamo visokog predstavnika".

A visoki predstavnik je u RS (ne)legitiman, pa je, za svaki slučaj, nakon Schmidtove najave opsežnih izmjena Izbornog zakona BiH, koje bi trebale osigurati transparentniji i uvjerljiviji izborni proces, predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik poletio pa najavio donošenje izbornog zakona RS i to po hitnom postupku. Cilj zakona jeste da ovaj entitet sam provodi svoje izbore kada su u pitanju NSRS i ostale entitetske funkcije. A to znači da Dodik neće moći diktatorski upravljati procesom izbora što je za njega, kao i za druge autokratske političke faktore - ključno, dok, da preciziramo, Schmidt želi izborne krađe svesti na minimum, što je prethodno objasnio i sagovornik Raporta Nerin Dizdar.

Priča o izmjenama Izbornog zakona ostaje samo priča. Dobila je neke obrise, a kad će, kako će, a morat će, stići do cilja, teško je prognozirati. Povrh svega, izborna je godina.