Gost HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 bio je naučnik Ivan Đikić. Komentirao je kritike na račun svoje prisutnosti u medijima, izjave predsjednika Zorana Milanovića o virusu na koji treba gledati kao na karijes te najnovije mjere Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.
Na pitanje šta kaže na kritike, a bilo ih je i prilikom dolaska u današnju emisiju, koje ga prozivaju za njegovu čestu prisutnost u medijima, odnosno javni angažman na ovoj temi, rekao je da je uz sav svoj posao angažiran i na javnom prenošenju konkretnih naučnih činjenica.
"Moja motivacija nije biti u medijima", poručio je dodavši da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira naučnim podacima. Smatra da je u ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe naučnici, kao i da se ne upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju - s obzirom na to da s njim radi šest mjeseci.
Poređenje Njemačke i Hrvatske
Đikić kaže da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od februara do juna. U tom trenutku bila je, kaže, ispred virusa.
"Svaku odluku donosili smo tako da znamo šta će se dogoditi u naredne dvije sedmice. Negdje od polovine juna, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan", kazao je.
Za razliku od Hrvatske, naučnici u Njemačkoj su od februara do danas propagirali nošenje maski u prodavnicama, na radnim mjestima, u javnom prijevozu, kaže.
"Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna", ocijenio je.
Kazao je i kako političke izjave ne daju naučne podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Naprimjer, izjave oko pola miliona ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.
"Nemoguće je da od pola miliona ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali", rekao je dodavši kako najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.
Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se, kaže, prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napominje.
"Npr. kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti", dodao je.
Testiranje unaprijed moglo bi predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga ulazi s turistima u Hrvatsku.
Izjavu Krunoslava Capaka da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu, smatra na neki način populističkom.
"Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna", rekao je dodavši da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.
Komentirao je i izjavu predsjednika Milanovića koji je uporedio koronavirus s karijesom.
"Razlika je što se od korone umire i to svaki dan, u cijelom svijetu. Znanstvene činjenice moraju biti prezentirane neutralno i bez politiziranja", kaže.
Novi lijekovi
Kazao je i kako trenutno postoji oko 180 različitih vrsta vakcina.
"Imamo neke nove lijekove sada. Lijekovi koji dolaze pomažu i zato sam optimističan", kazao je.
"Početkom sljedeće godine ćemo objaviti podatke, a sredinom će biti za korištenje", kaže Đikić.
Dodaje da smatra kako smo prerano otvorili granice, pogotovo prema Srbiji i BiH, a preagresivno smo ušli u promociju turizma. Komentirao je i grljenje i ljubljenje u stožerima.
"Stil ponašanja političke elite je razočaravajuć. SDP i HDZ nisu odigrali dobru utakmicu za vrijeme izbora. Izgubili su autoritet i više ih ne mogu hvaliti kao u ožujku. Stožer mora pokazati svojim primjerom što moramo raditi. Epidemiolozi uskoro možda neće ovo više moći pratiti", zaključuje.
Šta nas čeka najesen
"Ako se virus sada ne proširi jako, onda će biti dobro. Inače će se spojiti s drugim respiratornim bolestima i bit će jako teško. Nema razloga za strah, ali za oprez da. Virus se momentalno širi nekontrolirano. Ne znamo koliko je zaraženih, a granice su otvorene", kaže.
