Pred Sudom BiH danas je nastavljen glavni pretres u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS.
Pred Sudom BiH danas je dokaze replike trebalo izvesti Tužilaštvo BiH, međutim, Milorad Dodik i njegova odbrana potrudili su se da zakomplikuju izvođenje nekoliko dokaza koji su trebali biti puka formalnost. Prije svega, sve materijalne dokaze Tužilaštvo BiH danas nije moglo izvesti, odnosno Sud BiH nije mogao uvesti u spis zato što nisu svi bili na ćirilićnom pismu te je Dodik tvrdio da on ne razumije sadržaj tih dokaza. Izričito je tražio da mu se svi dodatni dokazi dostave i na ćiriličnom pismu.
Sutkinja Sena Uzunović je pojasnila da se prvooptuženom i njegovom advokatima materijali dostavljaju i na srpskom jeziku i na ćiriličnom pismu, međutim, u slučaju dokaza replike Tužilaštva ti dokazi su dostavljeni odbranama direktno iz Tužilaštva u formi i obliku u kojem su zaprimljeni iz institucija koje su Tužilaštvu uputile odgovor.
Odbrane optuženih dovodile u pitanje dokaze
Inače, danas su pred Sudom BiH trebali svjedočiti svjedoci Tužilaštva BiH Petar i Nikola Đukić, policijski službenici SIPA-e, međutim i tu su odbrane optuženih istakle prigovor, kazavši da nisu bili spremni za ispitivanje ovih svjedoka jer su očekivali da će svjedočiti Siniša Soldat, također, uposlenik SIPA-e i da su se pripremili za ispitivanje tog svjedoka.
Iako su se svjedoci bili odazvali pozivu da svjedoče danas, sutkinja Uzunović je uvažila prigovor odbrana jer se iz ranijeg akta dostavljenog stranama u postupku ipak nije moglo precizno zaključiti da će svjedočiti dva nova svjedoka.
Naime, Tužilaštvo BiH je odustalo od toga da svjedoči Soldat jer je taj svjedok zbog pogoršanog zdravstvenog stanja na bolovanju i ne zna se kada će riješiti zdravstvene probleme. S obzirom na to da su Petar i Nikola Đukić supotpisnici dokumenata SIPA-e zajedno sa Soldatom, stoga je Tužilaštvo pozvalo njih. Danas je odlučeno da oni budu ponovo pozvani na ročište 13. novembra.
Inače je odbrana Milorada Dodika, usprotivila se, kako su rekli, iz principijelnih razloga saslušavaju osoba koje su učestvovale u istrazi, pozivajući se pri tom na praksu Evropskog suda za ljudska prava, a Goran Bubić je rekao da u takvim slučajevima onda ispada „Tužilaštvo saslušava samo sebe“.
Potom je Tužilaštvo BiH, odnosno tužitelj Nedim Ćosić pokušao predstaviti dokaze replike, a odbrane optužbe su tražili da se svi dokazi predstave na grafoskopu i da se određeni dokazi pročitaju. Kao dokaz replike su predstavljena tri dopisa Tužilaštva upućena OHR-u a na okolnosti prigovora o autentičnosti koje su uložile odbrane optuženih, odnosno odgovori na te dopise iz OHR-a.
OHR je Tužilaštvu BiH dostavio tri odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i popratni akt na njihov zahtjev. Riječ je dvije odluke o stavljanju van snage spornih zakona donesenih u NSRS prošle godine te odluka o izmjeni Krivičnog zakona BiH prema kojoj je nepoštivanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Također je Tužilaštvo tražilo originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH od OHR-a.
Odgovori OHR-a
Odbrane otupženih, prvenstveno Bubić, odmah su reagirali pri izvođenju ovih dokaza jer te dokumente nije potpisao visoki predstavnik nego ih je dostavila pravna služba OHR-a. Bubić je kazao da OHR nije potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma te je pitao zašto Tužilaštvo BiH nije tražilo primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma od države BiH te entiteta FBiH i RS koji su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Također, Bubić je kazao da visoki predstavnik nije depozitar zadužen za čuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego, kako je kazao Bubić, visoki predstavnik je samo zadužen samo za tumačenje Dejtonskog sporazuma. Na ovaj način je odbrana Milorada Dodika prigovorila i zakonitosti i autentičnosti dokaza koji su pristigli iz OHR-a. Međutim, sutkinja Uzunović je pojasnila da će se sud izjašnjavati o svim prigovorima kada bude odlučivao o meritumu stvari.
S obzirom na to da je jedan dokument koji je Tužilaštvo dobilo iz OHR-a potpisao Javier Leon Dias, Bubić je pitao ko je ta osoba, ali nije dobio odgovor. U raspravu se uključio i prvooptuženi Milorad Dodik koji je pokušao izvršiti pritisak na sutkinju Uzunović da ona odmah donese odluku o tome da se ovi dokazi ne mogu prihvatiti.
„Činjenica je da OHR nema ništa da čuvanjem Dejtonskog sporazuma, a visokom predstavnik je Aneksom 10 dato samo da tumači Sporazum, nijedan dosadašnji visoki predstavnik nije se upuštao u ustavno-pravnu materiju i on nije mjerilo ni adresa za čuvanje Dejtonskog sporazuma. On ne može biti taj koji će vam dostaviti Ustav BiH, on nema ništa s tim i sad možete da odbijete, a ne da čekate“, kazao je Dodik.
Sutkinja Sena Uzunović je kazala da je Dodikova argumentacija priličnija za završnu riječ, a da je sudija taj koji po procesnom zakonu odlučuje kad će se šta cijeniti.
„Ovaj dokaz će se uvesti u spis, a ocjenu zakonitosti, relevantnosti, autentičnosti i vjerodostojnosti cijenit će kad svi uložite sve dokaze“, kazala je sutkinja Uzunović.
Dodik upadao u riječ sutkinji
Dodik je i danas Tužilaštvo optužio da, kako je rekao, „provodi manipulaciju“, a visokog predstavnika Christiana Schmidta nazvao je apstraktnim. Sutkinja Uzunović upozorila je Dodika da ne može koristiti riječ manipulacija u kontekstu uvreda na račun Tužilaštva BiH, a upozorila je i publiku da će ih samo jednom upozoriti da poštuju red i mir, a da će sljedeći put narediti njihovo udaljavanje.
Dodik je danas bio izrazito nervozan, javljao se više puta i upadao u riječ sutkinji Uzunović, koja mu je pri jednom pokušaju da se javi, uskratila pravo na riječ. Pojašnjavajući da on uistinu ne razumije dokumenta koja nisu na ćirilici, te kada ga je sutkinja Uzunović uputila da se konsultuje sa svojim advokatom ili pravnim savjetnicima u vezi s nekim pitanjem, Dodik je u ime svog advokata i bez da ga je pitao, odgovorio da se on slaže s tim, pokazujući na taj način bahatost i to da on ne želi ni čuti pravno mišljenje svojih pravnih zastupnika. On je, također, optužio Tužilaštvo BiH da pokušava u ovaj proces uvesti OHR kao pravno lice i da nisu mogli vršiti korespodenciju sa OHR-om.
„Da ne spominjem tu riječ koju zabranjujete (manipulacija), mislim da vas dovode u zabludu“, kazao je Dodik.
Odbrane optuženih danas su sporile stav OHR-a koji se iščitava iz odgovara dostavljenog Tužilaštvu da je službena internetska stranica OHR-a zvaničan izvor javnosti za odluke visokog predstavnika. Odbrane optuženih su na to pitale zbog čega se onda insistira na objavama odluka u Službenom listi BiH i Službenom glasniku RS, ako su odluke zvanične.
Inače, kada je Dodik uz tvrdnju da ne razumije latinično pismo, zahtijevao dostavu svih dodatnih dokumenata na ćiriličnom pismu, sutkinja Sena Uzunović je konstatirala da joj je jasno da je cilj da se s tim postupak želi odugovlačiti, na šta je Dodik rekao da nije cilj odugovlačenje, ali da jeste nečiji cilj ubrzanje procesa.
Naredno ročište je zakazano za 13. novembar, a osim toga, tokom narednog mjeseca su predviđena još dva ročišta.