Nakon što je Raport razotkrio motive Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je pod palicom SNSD-ovog direktora u tehničkom mandatu Dragoljuba Reljića, nedavno donijela šokantna rješenja kojima se Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH trajno zabranjuje obrada podataka za izdavanje elektronskih potpisa, na vidjelo izbijaju novi, dramatični detalji ove 'operacije'.
Prema saznanjima Raporta iz dobro obaviještenih izvora, vrh SNSD-a i Milorad Dodik vrše ogroman pritisak na direktora UIO BiH Zorana Tegeltiju. Od njega se zahtijeva da bez pogovora ispoštuje odluku Agencije i obustavi izdavanje elektronskog potpisa. U protivnom, Tegeltiji je otvoreno zaprijećeno da će ga stranačka mašinerija koja ga je i dovela na direktorsko mjesto Uprave, ekspresno 'pomesti' s pozicije, ali i optužiti za izdaju interesa entiteta RS koji sebi pokušava uzeti nadležnosti države.
Pritisak na Tegeltiju da odustane od pravnih lijekova
Raportovi izvori otkrivaju da su Dodik i SNSD spremni potpuno žrtvovati Tegeltiju i stabilnost finansijskog stuba države kako bi nanijeli štetu državi i IDDEEA-i i zaustavili digitalni suverenitet Bosne i Hercegovine.
Umjesto da pokrene upravni spor pred Sudom BiH i podnese tužbu kako bi osigurao privremenu mjeru odgađanja rješenja, što je prema Raportovim saznanjima Tegeltija prvobitno i planirao, on je pod prijetnjama navodno pokleknuo.
Navodno se očekuje da Tegeltija i UIOBiH ubrzo objave da će postupiti po Reljićevoj zabrani, čime će označiti direktnu kapitulaciju jedne državne institucije pred naredbom stranačkog šefa, odnosno Dodika.
Faktički, Dodik zabranjuje Tegeltiji da traži pravni lijek za UIO BiH na rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojom u tehničkom mandatu rukovodi njegov stranački poslušnik.
Ministarstvo pravde BiH i Ustavni sud BiH već rekli svoje
Paralelno s ovim pritiscima, sam Dodik i režimski mediji u RS danima vode medijsku kampanju u kojoj se IDDEEA i UIO optužuju za 'nezakonito postupanje' i "neovlaštenu obradu podataka", čime se priprema teren za potpuno gašenje državnog, odnosno jedinstvenog digitalnog sistema i prije nego što je Sud BiH o ovom rekao zadnju riječ.
Cilj ove kampanje je stvaranje vještačkog haosa kako bi se digitalni identitet prebacio na entitetski nivo i u ruke privatnih IT firmi bliskih režimu u RS.
Da je cijela operacija pravno nasilje, dokazuju i zvanični akti državnih institucija. Ministarstvo pravde BiH već je ranije zvanično potvrdilo ključno pravno pravilo supsidijarnosti, o čemu je Raport već pisao.
Zakon o elektronskom potpisu BiH je lex specialis ili poseban zakon koji ima apsolutni primat nad općim zakonima.
Prema tom tumačenju, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH jedini je nadležni organ u državi koji ima pravo da licencira, nadzire i kontroliše rad ovjerilaca u vezi s elektronskim potpisom.
Reljićeva Agencija nema nikakvu zakonsku nadležnost da tumači ovaj zakon niti da suspenduje odluke državnog ministarstva. Na sve to, Ustavni sud BiH je već u martu donio jasnu odluku kojom je proglašeno neustavnim uspostavljanje paralelnih digitalnih sistema u entitetu RS, potvrdivši da državna agencija IDDEEA uživa isključivu nadležnost radi očuvanja jedinstvenog sistema.
Državne institucije ne mogu, privatna firma može
Ukoliko Tegeltija konačno poklekne i od sutra ukine prijem elektronskim putem, UIO BiH će morati pribjeći vraćanju na ručno podnošenje poreznih prijava na šalterima.
Ili će nastaviti poslovanje uz prijem elektronskih prijava koje će ovjeravati jedna privatna kompanija iz Slovenije koja također ima dozvolu državnog Ministarstva prometa i komunikacija ,ali njoj Agencija i SNSD-ov Reljić ne osporavaju pravo da to rade, niti pitaju jesu li podaci građana BiH koji koriste elektronski potpis preko te firme u Sloveniji i kako se oni čuvaju, dok se IDDEEA-i i UIOBiH to spočitava.
Naravno, usluga elektronskog potpisa kod privatnog ovjerioca je znatno skuplja nego kod državnih institucija,pa je pitanje zašto to odgovara SNSD-u,a odgovor nije teško naslutiti.
Inače, cjelokupan sistem naplate PDV-a i carina godinama počiva na digitalnom poslovanju, gdje hiljade kompanija zakonski moraju porezne prijave podnositi isključivo elektronski. Degradacija ovog procesa i vraćanje u papirnu birokratiju znače kilometarske redove, administrativni kolaps unutar same Uprave i direktne gubitke za privredu.
Konačan epilog, barem kad je IDDEEA u pitanju sigurno će se desiti pred Sudom BiH, ali pitanje je šta ako Tegeltija prihvati 'strančko' rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH bez i da je pokušao kod Suda BiH tražiti pravnu zaštitu.