Milorad Dodik. član Predsjedništva BiH, dao je intervju za "Spiegel". U uvodu se navodi kako je "ovaj 62-godišnji političar predstavnik srpskog stanovništva u državnom Predsjedništvu mješovite balkanske Republike Bosne i Hercegovine".
"Već dvije decenije nacionalistički populista određuje sudbinu regiona mijenjajući uloge. Njegova uvijek uvredljiva retorika se intenzivirala posljednjih mjeseci: Dodik, opterećen optužbama za korupciju, postepeno raspušta balkansku republiku, koju je uzdrmao krvavi rat devedesetih", navodi "Spiegel".
Novinar ocjenjuje kako Dodik očigledno slijedi strategiju kojom želi da postepeno blokira većinu državnih institucija i tako de facto parališe ionako najkrhkiju državu u srcu Evrope.
"Kontroverzni političar negira da želi odvojiti svoju polovinu Bosne sa većinskim srpskim stanovništvom i pripojiti je susjednoj državi Srbiji. On, međutim, ne poriče da državu, na čijem je čelu, smatra "nakazom", kako je jednom rekao".
SPIEGEL: Gospodine Dodik, prije svega: Kako da vam se korektno obratim - kao predsjedniku ili kao član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Milorad Dodik: Kako god želite. To je najmanji problem.
SPIEGEL: Kako vam se obično obraćaju?
Dodik: Kao predsjedniku.
SPIEGEL: Ali nije li to upravo položaj koji želite dugoročno ukinuti odvajanjem RS iz države Bosne i Hercegovine?
Dodik: RS želi osigurati svoj položaj u Bosni i Hercegovini, što je zagarantovano Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ona ne želi improvizaciju OHR-a i međunarodnih aktera.
SPIEGEL: Dakle, s vašeg stanovišta, je li visoki predstavnik međunarodne zajednice glavni problem?
Dodik: I nasilje Amerikanaca, a dijelom i EU.
SPIEGEL: Nasilje - kako to mislite?
Dodik: Prijetnje prinudom, sankcijama i kaznama, ovo političko nasilje, značilo je da su se u prošlosti prihvatale stvari pod takvim uslovima koji nisu odgovarali volji naroda.
SPIEGEL: Na početku dvijehiljaditih smatrali ste se prozapadnim i prije svega proameričkim. Šta se dogodilo od tada?
Dodik: Ništa. Uvijek sam bio prosrpski orijentisan. Uvek sam se trudio da sarađujem sa svim ostalima. Problem s njima je u tome što su neki ljudi možda imali vlastita očekivanja od mene. Priznajem da je saradnja u početku bila intenzivna. Ali s vremenom sam shvatio da ne igraju fer i da ih političari ovdje u ovoj zemlji žele iskoristiti za svoje ambicije koje imaju za Bosnu i Hercegovinu. Te ambicije trenutno ne odgovaraju ni volji Srba ni Hrvata. Visoki predstavnici su 140 puta prekršili Ustav donošenjem zakona godinama.
SPIEGEL: U narednim danima i sedmicama glasat će se u parlamentu Republike Srpske. Šta će se dogoditi kada stvari ispadnu onako kako želite?
Dodik : Mi ćemo poštovati Ustav Bosne i Hercegovine i sami regulisati ono što je u našoj nadležnosti. Ukinut ćemo zakone koje su nametnuli visoki predstavnici na području Republike Srpske i donijet ćemo vlastite zakone - s prijelaznom fazom koja će trajati koliko god je potrebno. Prema Ustavu, u nadležnost Republike Srpske spadaju sve oblasti koje nisu izričito dodeljene BiH. Ono što nam nije izričito povučeno, mi ćemo, bez oklijevanja, preuzeti sami sebe.
SPIEGEL: Da li se to odnosi i na vojsku?
Dodik: To se odnosi i na Oružane snage, i na pravosuđe, i na policiju, i na poreske organe. Sve je to oteto od Republike Srpske. Sve vrste laži o budućnosti u Evropskoj uniji su se držale. Zapadni Balkan nikada nije bio dalje od EU nego što je sada.
SPIEGEL : Dakle, nema više formalne secesije?
Dodik : Samo oni koji žele odvratiti pažnju od vlastitog protuustavnog ponašanja govore o razdvajanju.
SPIEGEL : Dakle, to vam nije namjera?
Dodik : Ne planiramo secesiju.
SPIEGEL : Dakle, ponosni ste što ste dio Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Dodik : Ne. Ovo radim samo zato što moram. Ne volim ići tamo, ali to je moj posao.
SPIEGEL : Da ste vi i Dragan Čović, šef bosansko-hrvatske stranke HDZ, sjedili za stolom, od Bosne i Hercegovine ne bi ostalo mnogo, zar ne?
Dodik : Da je do mene i gospodina Čovića, postojala bi Bosna i Hercegovina, kako to predviđa tekst Dejtonskog sporazuma.
SPIEGEL : Kako ocjenjujete odnos Aleksandra Vučića, predsjednika susjedne Srbije, prema Republici Srpskoj?
Dodik : On podržava Dejtonski sporazum, naš stav o njemu i naše sporazume u Bosni i Hercegovini. I koliko sam shvatio, on je protiv svakog jednostranog napredovanja.
SPIEGEL : Ali on bi trebao razgovarati sa Christianom Schmidtom, sadašnjim visokim predstavnikom međunarodne zajednice, iza vaših leđa, i uvjeravati ga: "Smirit ću Dodika."
Dodik : Nisam nemiran kao što vidite. Vučić je dobar predsednik. Nije vidio Schmidta iza mojih leđa. Rekao mi je o tome. Međutim, susret sa Vučićem ne čini Schmidta visokim predstavnikom.
SPIEGEL : Kako to mislite?
Dodik : Bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a, Schmidt ne može preuzeti dužnost. (Napomena urednika: Rusija se, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, protivila Schmidtovom imenovanju.) Schmidt je ovdje kao privatna osoba sve dok je.
SPIEGEL : Da li biste primili Schmidta, privatnog građanina?
Dodik : Schmidt je već pokušao da me upozna. Vjerovatno nagađa da bi se sastanak protumačio kao čin priznanja. Ne vidim šta da razgovaram sa njim. Angela Merkel više nije znala šta će sa Schmidtom nakon što nije uspio na izborima. Tada se neko sjetio mjesta visokog predstavnika.
SPIEGEL : Hiljade ljudi demonstriralo je u oktobru ovdje u Banja Luci jer su ih optužili za korupciju. Šta Vi mislite o tome?
Dodik : Na sudu nema ništa protiv mene. Ne moram da se pravdam. Ali pravo na postojanje opozicije je da širi takve priče o meni.
SPIEGEL : Početkom novembra Vijeće sigurnosti UN -a donijet će odluku o produženju Althee, vojne misije EU u Bosni. Kako se osjećate u vezi s tim?
Dodik : U razgovorima sa donosiocima odluka sa Zapada i sa Rusijom izlagao sam se za proširenje Althee. Mi nismo protiv toga. Ali sada čujem da Francuzi i drugi traže novu rezoluciju koja bi trebala povezati odluku o Althei s podrškom visokog predstavnika. Ako ova druga tačka bude uključena u odluku, onda će Althea biti kolateralna šteta.
SPIEGEL : Kakvi su vaši odnosi sa Rusijom? Bilo je mnogo kontakata uoči izbora. Bilo je sastanaka sa Putinom. Hoće li tako biti i na izborima sljedeće godine?
Dodik : Vidio sam Putina na paradi prošle godine; nije bilo izbora. Uopšte nije onakav kakvim ga predstavljate. Putin je moćan državnik sa prijateljskim odnosom prema Bosni i Hercegovini u cjelini. Nikada nije pozvao na bilo kakvu akciju koja bi bila usmjerena protiv teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
SPIEGEL: Čujete i čitate da mladi iz Republike Srpske prolaze vojnu obuku ne samo u Srbiji , već i u Rusiji; da kozaci dolaze u Banja Luku; da se oružje donosi ovdje.
Dodik : Šališ se?
SPIEGEL : Postoje medijski izvještaji o tome.
Dodik : Neko smisli neku glupost. A oni kojima se sviđa, onda ga šire. Amerikanci i Britanci vrše pritisak na mene i Predsjedništvo danas da primimo islamističke borce iz Sirije i njihove porodice ovdje. Niko o tome ne pita.
SPIEGEL : Bosanski generalni konzul u Frankfurtu na Majni nedavno je tvitovao da je sto hiljada Bosanaca imalo ratno iskustvo i da su testirani u borbama i da imaju oružje i municiju u raznim gradovima širom zemlje. Neki se podsjećaju na 1992. godinu kada je počeo rat.
Dodik : Mislim da ova poruka nije upućena nama. Zapad je uništio fabrike municije, opremu i oružje u Republici Srpskoj. U Federaciji, međutim, takvih fabrika ima devet. On se na to poziva.
SPIEGEL : Da li EU precjenjuje ili podcjenjuje opasnost u Bosni? Koliki je rizik od oružanog sukoba?
Dodik : Želimo zakonski i pravno riješiti stvari, ali od Federacije čujemo ratne prijetnje. Ne mogu vjerovati u mogućnost novog sukoba. Nećemo to ni početi ni prihvatiti. Borit ćemo se politički za naše ciljeve.
SPIEGEL : Može li se razmotriti drugi scenario, uporediv sa Donbasom ili referendumom na Krimu?
Dodik : Ne želim čak ni ulaziti u to hipotetički. Vidim na koju izjavu žele da me navedu. Nastavit ćemo se politički, legalno i potpuno legitimno boriti za Dejtonski sporazum i za politički sistem u kojem je ugrađen Ustav Bosne i Hercegovine.
SPIEGEL : Ako od novembra sve bude kako vi zamišljate, šta će se dešavati u kasarni na teritoriji Republike Srpske?
Dodik : Danas ih jedva da imamo. Imamo samo ostatke, više kao fasada vojske. Povući ćemo našu saglasnost za formiranje zajedničke vojske. Onda ćemo ponovo regulisati ovo pitanje, pri čemu se zalažemo za demilitarizaciju Bosne i Hercegovine. Zatim ćemo ponovo procijeniti sve ostalo. Prava koja nam daje Ustav treba da uživaju svi podjednako. Ne želimo živjeti u muslimanskoj Bosni i Hercegovini.
