Lider bosanskih Srba, koji je optužen da rizikuje rat pokušavajući da razbije Bosnu i Hercegovinu, odbacio je prijetnju zapadnih sankcija i nagovijestio skori samit s Vladimirom Putinom, rekavši: “Nisam izabran da budem kukavica”, prenosi engleski list “The Guardian”.
U intervjuu za “The Guardian”, Milorad Dodik, srpski član trojnog rukovodstva BiH, rekao je da ga neće spriječiti negodovanje Londona, Washingtona, Berlina i Brisela.
Dodik (62) ključna figura u bosanskoj politici već 30 godina, koji je nekada bio miljenik zapada, insistirao je da njegovi planovi ne moraju dovesti do kraja Bosne i Hercegovine.
Evropske sankcije
Sankcije i smanjenje finansiranja Evropske unije samo bi ga natjerali da prihvati ponude za ulaganja iz Kine, rekao je Dodik uz očekivanje da će se "uskoro" vidjeti sa ruskim liderom:
-I čak mislim da mi se to sviđa. Kada odem kod Putina, nema zahtjeva. On samo kaže: “U čemu ja mogu pomoći?”. Šta god da sam razgovarao sa njim, nikada nisam bio prevaren.
Ne znam na čemu drugom da zasnivam povjerenje, ako ne na tome. Za (kineskog lidera) Xi Jinpinga, on također kaže: “Ako postoji nešto u čemu mogu pomoći, tu sam”.
Dodik je posljednjih sedmica naširoko osuđivan zbog namjere da srpski dio povuče iz državnih institucija, poput poreske uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i državne vojske, kako bi se stvorile srpske snage.
Prijedlog je u izvještaju Ujedinjenih naroda opisan kao jednak “otcjepljenju” i opasan rizik za Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, koji je okončao rat koji je koštao oko 100.000 života nakon raspada Jugoslavije.
Prema takozvanim bonskim ovlastima iz 1997. godine, značajna ovlaštenja za donošenje zakona dodijeljena su Uredu visokog predstavnika (OHR) zaduženog za provedbu sporazuma.
Te ovlasti je ekstenzivno koristio bivši lider liberalnih demokrata Paddy Ashdown, dok je bio visoki predstavnik, da centralizira administraciju zemlje.
Nedavno je Valentin Inzko, koji je napustio funkciju ovog ljeta, iskoristio svoju kancelariju da stavi van zakona poricanje genocida, kao odgovor na pokušaje nekih ljudi da umanje obim masakra u Srebrenici 1995. godine.
Vraćanje nadležnosti
To je navelo Dodika da u julu povuče predstavnike Republike Srpske iz centralnih institucija, a da u oktobru predloži vraćanje nadležnosti i prijenos zemljišta u vlasništvu centralne države.
Dodik, koji je dugo agitirao protiv navodnih promjena u odnosu snaga u Bosni, rekao je da i dalje vjeruje u Dayton, ali da ga je uzurpirala “neizabrana strana” koja je preko pozicije visokog predstavnika nametnula 140 zakona.
-Sva sra.a ovdje su napravila četiri neizabrana stranca. Visoki predstavnici i troje sudije (imenovanih od strane Evropskog suda za ljudska prava), stranci, u ustavnom sudu. Oni djeluju kao koordinirani zločinački poduhvat protiv ustavnog uređenja – tvrdi Dodik za “Guardian”.
Dodiku je od 2017. godine zabranjeno da putuje u Sjedinjene Američke Države ili da pristupa imovini pod njenom jurisdikcijom, nakon što je prkosio ustavnom sudu BiH organizirajući referendum o Danu Republike Srpske, obilježavajući datum kada su bosanski Srbi 1992. godine proglasili svoju državu u Bosni.
Nedavno je rekao Gabrielu Escobaru, zamjeniku pomoćnika američkog sekretara, da ga "nije briga" za njegovu prijetnju daljnjim djelovanjem. Ni prijedlozi iz Njemačke o finansijskim sankcijama ga ne bi odvratili, rekao je Dodik.
-Naravno, nisam ravnodušan, ali nisam izabran da budem kukavica - rekao je on u svom kabinetu u Banjoj Luci.
Planovi za vraćanje nadležnosti naći će se na dnevnom redu sjednice parlamenta Republike Srpske 10. decembra. Dodik je istakao opredijeljenost da ih nakon još šestomjesečnog perioda razgovora realizira.
Svoju viziju novog aranžmana opisao je kao ništa nezgrapnije od belgijske savezne države. Međutim, on je svoj javni stav o najspornijem prijedlogu, novoj srpskoj vojsci, izmijenio, predlažući druge opcije.
Prvi bi, kako je rekao, bio smanjenje trenutne državne vojske za polovinu.
-Ako to ne želite, onda nećemo imati drugog izbora nego da usvojimo, u skladu sa Ustavom BiH, formiranje vojske RS, ili proglasimo RS demilitarizovanom republikom. Dakle, postoje tri opcije – rekao je Dodik.
Kao šalu je odbacio nedavnu sugestiju da će opkoliti kasarne državne vojske srpskim snagama i da će mu neimenovani "prijatelji" pomoći ako intervenišu NATO snage.
Čovjek koga je tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright opisala kao "dah svježeg zraka" zbog njegove podršku Daytonu, kaže da je pogrešno prikazano kao da želi sukob.
Narušen sporazum
On kaže da ne želi da BiH propadne, ali je "delikatna ravnoteža" sporazuma narušena, rekao je, opisujući Ashdowna kao "najgoreg prekršioca".
-Ne, ne želim da se sruši. Ja samo želim da postoji na osnovu svog ustava. Ako ne može tako funkcionirati, zašto bi onda uopće funkcioniralo? – dodaje Dodik.
Dodik je pričao o i Srebrenici, gdje je u julu 1995. ubijeno blizu 8.000 Bošnjaka. On je rekao da neće osporavati sudske presude pojedincima.
-Niko ne poriče da je tamo bilo zločina. Ali istina je i da priča koja je ispričana nije cijela istina. Ubijen je gotovo identičan broj Bošnjaka Muslimana i Srba. Tamo nema odluke koja kaže da je genocid počinio srpski narod – prenosi “Guardian” Dodikove riječi.
On kaže da i dalje želi u EU, uprkos stalnom odbijanju pojedinih zemalja, poput Francuske i Nizozemske.
Sastao se sa Oliverom Varhelyijem, evropskim komesarom za proširenje, tri puta prošle sedmice i upozoren je na potencijalni gubitak sredstava.
-Treba da se ponašamo kao da mislimo da će biti proširenja iako znamo da neće biti. U međuvremenu, oni nude neke programe i mi to cijenimo – zahvalni smo. Ali ako želite da nas zbližite, onda bi trebali prestati da mi postavljaju ove uslove – kaže Dodik.
-Ne mislim da sam loš momak - rekao je Dodik o nedavnoj buri koju je izazvao sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, upozoravajući na egzistencijalnu prijetnju Bosni i Hercegovini.
-Mislim da sam veoma realan – rekao je Dodik.
