Srđan Amidžić, SNSD-ov ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH proteklih 15 dana nije želio potpisati odluku s kojom se Centralnoj izbornoj komisiji BiH odobrava dodatnih 4,1 milion KM za održavanje lokalnih izbora u oktobru i svjesno je prekršio Zakon o finansiranju institucija Bi, saznaje Raport.
Sada je Amidžić suočen sa sankcijama, no u ovom trenutku niko Amidžića ne proziva za kršenje Zakona i ne poziva ga na odgovornost.
Naime, Zakon o finansiranju institucija BiH koji je 2022. godine, upravo zbog sprečavanja blokada nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt jasno propisuje, da ako ministar finansija ne izvrši obaveze u smislu dodjele sredstava CIK-u za provedbu izbora može biti sankcioniran i iznosom do 20.000 KM.
Hasanović postupio po zakonu
Ista obaveza i sankcije, propisani su i za zamjenika ministra finansija BiH, no u ovom slučaju zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović (SDP) potpisao je odobrenje za isplatu CIK-u oko 4,1 milion dodatnih sredstava za izbore i ispunio svoju zakonsku obavezu.
Kako saznaje Raport, Amidžić je, iako svjestan obaveze da u roku od 15 dana od dana kada CIKBiH raspiše izbore u BiH sav novac neophodan za provedbu tog procesa mora biti na računu CIK-a, protekle dvije sedmice ignorirao je zahtjev Komisije.
Nasreću, Amidžićevo nepostupanje po Zakonu o finansiranju institucija i po Izbornom zakonu BiH, nije dovelo do blokada u odobravanju sredstava za CIKBiH, jer je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH iz 2022. godine, omogućio da ako ministar finansija blokira isplatu sredstava CIK-u za održavanje izbora, onda odluku o tome može donijeti zamjenik ministra, što je u ovom slučaju Muhamed Hasanović i učinio.
Prema saznanjima Raporta, Amidžić je na ovaj način želio amortizirati kritike koje mu je ranije uputila opozicija iz RS, da je odobrio CIK-u isplatu oko 7,4 miliona KM za provedbu izbora po Schmidtovim pravilima.
Neuspio pokušaj amortizacije samo potvrdio da Amidžić ne može ništa blokirati
Tada se Amidžić, iako nije imao izbora nego postupiti po zakonu, pravdao da se taj dio sredstava ne odnosi za provedbu izbora po odredbama koje je nametnuo Schmidt, što nije tačno, jer se predstojeći lokalni izbori provode u potpunosti u skladu s izbornim pravilima koje je Schmidt nametnuo u martu ove godine.
Uostalom, i Milorad Dodik i SNSD čiji je kadar i Amidžić najavili su učešće na predstojećim izborima po Schmidtovim pravilima i takvu kapitulaciju ne može ublažiti Amidžićevo odbijanje proteklih 15 dana da odobri CIK-u dodatna sredstva.
Amidžić je svojim ponašanjem i postupkom samo učvrstio ispravnost Schmidtove odluke od prije dvije godine, jer je Hasanovićev potez i to što je ispoštovan Zakon, pokazao da je Amidžić nebitna figura koja se može inatiti, ali ne može blokirati ni CIKBiH ni provedbu izbora.
Ukoliko institucije budu radile svoj posao, a to su u ovom slučaju prvenstveno Tužilaštvo BiH, ali i Parlamentarna skupština BiH kojoj je Vijeće ministara BiH odgovorno za svoj rad, trebaju potencirati na odgovornosti ministra Amidžića koji nije radio svoj posao.
Iako je Amidžić, kako saznaje Raport, proteklih dana odbijao da se eksplicitno izjasni da odbija odobriti sredstva CIK-u, računajući valjda da će se od sankcija u procesu utvrđivanja odgovornosti 'spasiti' izgovorom da 'nije bio u mogućnosti' potpisati odobrenje, činjenica da je ipak imao rok od 15 dana izbija mu iz ruku takvu vrstu alibija.
Stoga, ako zakone, što je normalno, očekivano i neophodno poštuju 'obični' građani i u suprotnom za to snose posljedice, onda i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić koji živi lagodnim životom zahvaljujući dobroj plaći i privilegijama koju su mu omogućili poreski obveznice ove države, mora snositi posljedice za nepostupanje po Zakonu o finansiranju institucija BiH.
