Migrantska kriza na samim granicama Evropske unije, napetosti Ukrajine i Rusije, sve veći odmak istočnih članica Evropske unije od zvaničnog Brisela spadaju u događaje koji su obilježili prošlu godinu u Evropi.
Ipak, najvažniji događaj bili su izbori u Njemačkoj, najbogatijoj i najuticajnijoj članici Evropske unije, pobjeda socijaldemokrata i odlazak Angele Merkel sa kancelarske pozicije. U nastavku donosimo pregled ovih i još nekih događaja sa starog kontinenta, navodi BHRT.
Kada su u aprilu mediji objavili da je na zapadnim granicama Rusije raspoređeno više od 100 hiljada ruskih vojnika mnogi su strahovali da bi situacija na granici sa Ukrajinom mogla eskalirati.
Pobunjeničke snage
Jedini otvoreni sukob u Evropi je na istoku Ukrajine, gdje od 2014. godine kontrolu nad tom teritorijom imaju pobunjeničke snage koje podržava Moskva.
Iste te godine Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, zbog čega godinama trpi sankcije zapadnih sila. Nagomilavanje vojske u aprilu 2021. Rusija je pravdala pravom da na svojoj teritoriji održava vojne vježbe. Uslijedilo je zatišje, a krajem godine ponavlja se ista situacija. Gomilanje vojske povećalo je nagađanja da je Rusija spremna na invaziju na susjednu Ukrajinu.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije:
"U dijalogu s Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima insistirat ćemo na konkretnim dogovorima koji će isključiti daljnje proširenje NATO-a na istok, kao i raspoređivanje oružja koje nam direktno prijeti nedaleko od naše teritorije".
Ukrajina je odgovorila vojnim vježbama na istoku zemlje u područjima koja se nalaze pod kontrolom vlasti u Kijevu.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine:
"Mi potpuno kontrolišemo naše granice i potpuno smo spremni za svaku eskalaciju."
Tražili garancije
U razgovorima sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom ruski predsjednik tražio je garancije da se Alijansa neće širiti na istok. Tenzije su potrajale do posljednjih dana decembra kada je objavljeno da se dio ruske vojske povlači sa granice. Nadu ulijeva i mogući sastanak Rusije i NATO-a u januaru.
Istok Evrope je bio pod pritiskom nove migrantske krize. Poljsko-bjeloruska granica bilo je mjesto na kojem su hiljade migranata, uglavnom iz Afrike i sa Bliskog istoka, pokušavali preći u Poljsku, odnosno u Evropsku uniju.
Hiljade vojnika s druge strane snažno brani istočnu granicu Evropske unije. Migranti su ostali blokirani u Bjelorusiji, a na površinu je izbio politički sukob Minska i Zapada.
Mateusz Morawiecki, premijer Poljske:
"Ovo je posljednji napad Lukašenka, koji je izvođač, a naloge dobija iz Moskve od predsjednika Putina."
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije:
Nuklearna sila
"Svjesni smo da će ako pogriješimo u ovo biti uvučena Rusija, koja je najveća nuklearna sila. Nisam skrenuo s uma, razumijem čemu bi to vodilo."
Na smirivanje tenzija na istoku Evrope više puta je pozivala Angela Merkel koja je nakon 16 godina vladavine napustila kancelarsku funkciju.
Prilika je data novim licima na parlamentarnim izborima u septembru na kojima je došlo do zaokreta jer su socijaldemokrati odnijeli tijesnu pobjedu protiv konzervativaca. Vodeće ime SPD-a Olaf Scholz postao je kancelar nakon dvomjesečnih koalicionih pregovora sa strankom Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata.
Olaf Scholz, kancelar Njemačke:
"Nastavit ćemo napore Njemačke u izgradnji snažne i suverene Evropske unije. Budućnost svijeta će oblikovati mnoge uticajne zemlje, ne samo dvije, i zato je važno da Evropa u budućnosti može djelovati snažno i suvereno".
Izbori su održani i u Holandiji koja je na vladu čekala čak devet mjeseci. Vladajuća koalicija sastoji se od četiri stranke koje su na vlasti od 2017., a premijer je ponovo Mark Rute.
U Austriji je kancelar Sebastian Kurz podnio ostavku zbog optužbi za korupciju. Naslijedio ga je Alexander Schallenberg koji je na toj poziciji ostao dva mjeseca. Trenutno vladu vodi Karl Nehamer. U Češkoj su populisti naglo izgubili vlast od koalicije Zajedno koju vodi Petr Fiala, novi premijer.
Poljska je u sporu sa Evropskom unijom zbog odluke Ustavnog suta Poljske koji je neke dijelove zakona Evropske unije uspostavljene zajedničkim ugovorom proglasio neustavnim. U pitanje je dovedena budućnost ove centralnoevropske države u evropskom bloku. Poljaci su nezadovoljni i zbog usvojenog zakona o medijima koji će, kako kritičari zakona tvrde, ograničiti medijske slobode.
Ne mare za proteste
Joana Glovčik Zobek, demonstrant:
"Ova vlada ne mari za proteste, niti za građane koji su glasali za nju. Oni znaju da svi koji su došli na ovaj protest nisu glasali za ovu vladu i ne znamo hoće li uzeti naše zahtjeve u razmatranje. Neka cijeli svijet vidi da u Posljkoj ima ljudi koji ne podržavaju vladajuću stranku i njihovu propagandu."
Pravi test za vlasti bile su velike poplave koje su zahvatile centralnu i zapadnu Evropu u julu. Najteže je pogođena bila Njemačka gdje je nabujala voda u zapadnim pokrajinama nosila sve pred sobom. Ponovo je ukazano na klimatske promjene, a o načinima borbe više se govorilo na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimi koja je održana u Glasgowu.
Veću glavobolju zvaničnicima je zadala omikron varijanta koronavirusa koja se velikom brzinom širi Evropom.
Najgore je u Velikoj Britaniji, ali i ostale države ponovo su uvele strožije restriktivne mjere zbog čega je kraj godine ličio na onaj iz 2020, uglavnom s praznim ulicama i bez tradicionalnih masovnih okupljanja za Novu godinu.
