Gotovo da nema dana kad policijske, odnosno bezbjednosne agencije u našoj zemlji ne dobiju poziv da je postavljena eksplozivna naprava u određenoj instituciji. Toliko je to uzelo maha da nam postaje skoro svakodnevnica. Policija te ostali profesionalno uključeni u slučaj moraju "ostati budni" i reagirati na svaki mig.
U najvećem broju slučajeva bombe su "postavljene" u škole, najviše sarajevske. Gotovo je svima jasno da se radi o lažnim dojavama.
Nasreću, nije bilo stvarnih prijetnji, ali bez obzira na sve, policija mora izaći na lice mjesta, evakuirati prisutne, obaviti kontradiverzioni pregled… Sve u saradnji s Federalnom upravom policije, odnosno odjelima za borbu protiv terorizma i sajber-kriminal, i Obavještajno-sigurnosnom agencijom.
Nije teško ući u trag dojavljivačima
Kako je nedavno za Raport pojasnio načelnik Odjeljenja za borbu protiv terorizma Srđan Mičić, nije teško ući u trag dojavljivačima. To dokazuju i policijske akcije koje su proteklih dana rezultirale hapšenjem više maloljetnih osoba u Kantonu Sarajevo osumnjičenih za lažno dojavljivanje.
A, s obzirom na to da svaka dojava o postavljenim bombama diže čitavu mašineriju na noge, to i košta.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica kaže da je teško govoriti o konkretnom iznosu, ali da je izvjesno da se radi o značajnim troškovima.
"Razlika je u tome da li se vrši pregled manjeg ili većeg objekta, da li objekat naprimjer ima pet ili više spratova, da li ima više nivoa podzemnih garaža ili je riječ o objektu manje konfiguracije i gabarita", objašnjava Katica za Raport.
Dodaje da se tu radi o specijalističkim pregledima gdje se angažiraju i druge policijske agencije.
"Ipak, kada bi se angažiranje svih potrebnih snaga svelo u neki finansijski okvir, možemo govoriti o desetinama hiljada maraka utrošenih u ove svrhe, što su u svakom slučaju veliki troškovi", napominje ministar Admir Katica za Raport.
Nedavno je mostarska policija dobila (lažnu) dojavu o postavljenoj bombi u osnovnoj školi.
“Kad dođe do takve dojave, svaka se cijeni visokorizičnom, jer činjenica jeste da niko ne može znati da li je ta prijetnja utemeljena i treba svakoj pristupati na jednak način. To znači angažiranje osoblja koje radi u odjelima po MUP-ovima, angažiranje resursa, kao što su psi za pretraživanje eksploziva, policijskih jedinica koje će osigurati šire lice mjesta...”, objasnit će Marijo Marić, ministar unutrašnjih poslova HNK, za Raport.
S druge strane, ističe ministar, panika se javi kod građana i onda je to teško vratiti u normalu.
“Tako da to nije problem samo profesionalaca koji se time bave nego i šire zajednice koja je na neki način oštećena i nalazi se pod prijetnjom”, potcrtava Marić.
Ističe da u HNK nije bilo toliko dojava da bi govorili o dramatičnim iznosima koliko se resursi troše.
“Ali troše se jer se aktivira aparat koji usmjerava pažnju na taj dio koji u jednom trenutku može biti diverzija za nešto drugo”, govori ministar Marijo Marić za Raport.
Cijeni da bi bilo loše da se ide u inkriminaciju takvih kaznenih djela na način da se upravo to širenje lažnih vijesti pod panikom i kažnjava.
Prijetnje najčešće dolaze mailom
S obzirom na to da uglavnom prijetnje dolaze mailom, Odjel za sajber-kriminal radi na identifikaciji, objašnjava direktor FUP-a Vahidin Munjić za Raport.
FUP je, dodaje Munjić, većinu dojavljivača indentificirao i predao u nadležnost Tužilaštva, koje bi trebalo da donese konkretne mjere.
“Uglavnom se radi o maloljetnim osobama, roditelji ne znaju ništa o tome. U pitanju su vrlo ozbiljne prijetnje za institucije”, ističe direktor FUP-a.
Objašnjava da za takve slučajeve trebaju stručnjaci iz oblasti sajber-kriminala te da trenutno samo FUP ima taj odjel.
“On je zajedno s Odjelom za borbu protiv terorizma uključen u rasvjetljavanje ovih krivičnih djela. MUP Kantona Sarajevo je u tim slučajevima najviše izložen, s tim da i mi pomažemo koliko možemo. Mnogo nam pomaže i OSA BiH koja se također angažira u određenom slučaju”, kaže direktor FUP-a Vahidin Munjić za Raport.