Bosna i Hercegovina na svom putu ka Evropskoj uniji ima niz obaveza i u oblastima obrazovanja i kulture koji u pristupnim pregovorima imaju i posebno poglavlje.
Nažalost, naša zemlja godinama zaostaje za regionom kada su u pitanju ulaganja u obrazovanje, kulturu I sport.
Većina nadležnosti u ovim oblastima utvrđena je zakonodavstvom na nižim nivoima vlasti. Nedostatak državnih, krovnih zakona koji bi precizirali prvenstveno redovna I značajnija ulaganja obrazovanje, kulturu i sport blokriaju značajniji napredak u ovim segmentima društva.
Stoga su često I rezultati u naučnim, kulturnim i sportskim disciplinama uglavnom ostvareni na pojedinačnom, a rijetko na kolektivnom i kontinuiranom nivou.
Ponovo uputili sugestiju
Koliko je ovaj segment društva u BiH zapostavljen govori i podatak iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH u kojem se navodi da u ovoj oblasti nije postignut nikakav napredak.
Bh. vlastima su iz EK još jednom sugerirali da trebaju ulagati više u kulturu.
"Na svim nivoima vlasti potrebno je izdvajati više budžetskih sredstava za kulturu i donijeti odluke o dugoročnom, višegodišnjem finansiranju kako bi se osigurala stabilnost kulturnog rada i stvaralaštva.
BiH mora uspostaviti formalno partnerstvo koje će omogućiti transparentno i organizovano učešće u kreiranju politika u oblasti kulture", navodi su iz Izvještaja EK za 2023.
Imajući u vidu da su obrazovanje i kultura društveni proizvodi i društveni procesi jer proističu iz društva i značajno ga determiniraju i uvjet su njegovog opstanka i razvoja, jasno je koliko nedostatak dovoljne brige o obrazovanju i kulturi utiče na cjelokupno stanje u jednoj zemlji.
U BiH se godinama govori o nebrizi vlasti za ove oblasti. S druge strane, nedovoljno se govori o pomoći koju Evropska unija pruža mnogim institucijama, organizacijama i pojedincima u sferi nauke, kulture, obrazovanja...
Kroz Kreativnu Evropu u BiH stiglo oko 20 miliona maraka
Evropska unija putem Ministarstva civilnih poslova BiH, u našoj zemlji finansira niz projekata i programa od značaja za kulturu, obrazovanje i nauku.
EU je nosilac i finansiranja projekta Kreativna Evropa, koji se također realizira putem Ministarstva civilnih poslova BiH.
Taj okvirni program Evropske unije namijenjen je za podršku audiovizuelnom sektoru, kao i ostalim kulturnim i kreativnim sektorima kojim se ovim putem omogućava da povećaju svoj doprinos zapošljavanju i rastu.
Sredstva iz programa Kreativna Evropa dostupna su kreativnom i kulturnom sektoru u BiH od 2014. godine.
U prvom ciklusu ovog projekta koji je trajao do 2020. podržano je više od stotinu projekata za koje je, kroz projekte međunarodne saradnje i projekte implementirane u BiH, odobreno više od 4,4 miliona eura.
Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prilikom predstavljanja ovog programa početkom godine u Sarajevu, istakao je značaj podržavanja umjetnika i kulturnih djelatnika te prednosti kao što su stvaranje novih poslova i razvoj ekonomije te jačanju kreativnog sektora.
"Umjetnost i kulturne aktivnosti imaju veliki potencijal za ujedinjenje te nas podsjećaju na naše zajedničko naslijeđe i od izuzetnog su značaja za naša društva.
Zadovoljni smo činjenicom da Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u programu više od desetljeća te da je više od četiri miliona eura povučeno za preko stotinu projekata.
Veoma je važno da se kulturni djelatnici osjećaju podržano.
Ponosni smo na saradnju sa lokalnim inicijativama koje doprinose razmjeni znanja i podržavaju predstavljanje različitih kulturnih aktivnosti lokalnim, regionalnim i evropskim publikama", rekao je Babajide.
Učešće organizacija i kulturnih institucija iz Bosne i Hercegovine u programu Kreativna Evropa godinama je u porastu.
Prema podacima MCP-a BiH u toku je drugi ciklus ovog programa u BiH. Koliko je povećan interes za ovaj program govore podaci MCP-a da je u aktuelnom ciklusu programa od 2021-2023. povučeno čak 4.980.000 eura.
To znači da je povučeni iznos veći za posljednje tri godine, nego ukupni prvih šest godina primjene ovog programa u BiH.
Kroz ovaj projekt podršku dobija i Sarajevo Film Festival čiji je partner Delegacija EU u BiH već godinama.
Korisnici sredstava iz programa Kreativna Evropa su i OKC Abrašević iz Mostara, Muzej savremene umjetnosti RS iz Banja Luke, Centar za kulturu Trebinje, Studio Teatar Zenica, Centar za obrazovanje i kulturu Akademija Čapljina, te brojne producentske kuće i druge kulturne ustanove i organizacije.
Samo u 2023. godini, prema podacima MCP BiH, aplikanti iz Bosne i Hercegovine u okviru programa Evropske unije Kreativna Europa dobili su sredstva u iznosu od 1.002.473,87 eura.
Riječ je o bespovratnim sredstvima EU.
"U potprogramu Kultura, Bosna i Hercegovina je imala 12 uspješnih aplikanta čiji projekti su podržani ukupnim iznosom od 350.961,66 eura.
U potprogramu Media, projekti četiri uspješna prijavitelja iz Bosne i Hercegovine podržani su ukupnim iznosom od 491.517,25 eura.
A u Međusektorskom potprogramu projekt jednog uspješnog aplikanta iz Bosne i Hercegovine podržan je iznosom od 159.994,96 eura", naveli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Dodatnih 10 miliona eura za obrazovanje
Iz MCP-a su naglasili da ovo nisu konačne brojke, jer proces ugovaranja još traje. Rezultati će biti objavljeni do kraja 2024. godine.
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak izjavila je da je zadovoljna koliko je povučeno sredstava u prošloj godini, te da se nada da će u budućnosti rezultati biti još bolji.
Radi ostvarivanja boljih rezultata u ovom programu uspostavljen je Desk Kreativna Evropa koji radi na promociji Programa u Bosni i Hercegovini.
On pruža relevantne informacije o različitim vrstama finansijske podrške dostupne u okviru politike Evropske unije, te pomaže kulturnim i kreativnim akterima u prijavljivanju u okviru programa.
Posebno značajno je organiziranje radionica, info dana, seminara, konferencija i ostalih aktivnosti s ciljem osiguravanja vidljivosti programa.
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini godinama pomaže obrazovni sistem kroz jačanje kapaciteta i infrastrukture obrazovnih institucija.
Među najnovijim vidovima pomoći je i onaj koji se odnosi na ugovore za oblast obrazovanja kroz Akcioni dokument "EU4 Zapošljavanje i obrazovanje" zaključene krajem prošle godine.
Riječ je o pomoći EU vrijednoj oko deset miliona eura koja se realizira kroz više projekata.
U oblasti srednjeg stručnog obrazovanja je zaključen ugovor o tehničkoj pomoći za projekt "Poboljšanje kvaliteta srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u BiH".
Cilj projekta je poboljšanje odgovora obrazovanja na potrebe tržišta rada i unapređenje kvaliteta stručnog obrazovanja u BiH.
Ugovor o doprinosu za poboljšanje kvaliteta srednjeg stručnog obrazovanja je projekt EU koji, također, ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine kako bi stručno obrazovanje i obuka (VET) kvalitetnije odgovorilo na potrebe tržišta rada.
Također, ovim projektom je predviđena nabavka 1. 000 računara za 15 srednjih stručnih škola u Bosni i Hercegovini.
S ciljem poboljšanja uvjeta za rad i učenika i nastavnog osoblja, sa izvođačima građevinskih radova su zaključeni ugovori za radove u 11 srednjih stručnih škola u BiH.
U oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja predviđena je tehnička pomoć za projekt "Poboljšanje predškolskog obrazovanja u BiH".
U okviru projekta će se kreirati novi i unaprijediti postojeći predškolski programi na osnovu ishoda učenja i ključnih kompetencija, zatim izraditi i uvesti nove programe inicijalne i kontinuirane obuke nastavnika i stručnog osoblja za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u skladu sa standardima EU, i kreirati baze podataka u nadležnim obrazovnim ustanovama u skladu sa zahtjevima za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Navedeni projekti pomoći EU će , kažu u MCP BiH, doprinijeti unapređenju pojedinih nivoa obrazovanja u BiH kako bi obrazovni sektor mogao da pruži kvalitetne odgovore na zahtjeve tržišta rada u pogledu neophodnih znanja, vještina i kompetencija.
Mladi i nastavno osoblje na razmjeni putem Erasmusa
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, naša zemlja kontinuirano učestvuje i u Erasmus+ programu, koristeći fondove namijenjene za Zapadni Balkan za učešće u aktivnostima unutar međunarodne dimenzije.
"Po pozivu Evropske komisije za dostavu projektnih prijedloga za 2022. godinu, ukupna vrijednost odobrenih projekata za institucije iz Bosne i Hercegovine, a koji se finansiraju iz sredstava Erasmus+ programa iznosi 8.722.932,80 eura, a u oblasti stručnog obrazovanja i obuke 1.168.481,00 eura, dok ukupna vrijednost odobrenih projekata u oblasti mladih po istom pozivu Evropske komisije u kojima učestvuju organizacije iz Bosne i Hercegovine iznosi 2.530.742,00 eura.
U obrazovnom sektoru započela je implementacija dva IPA projekta: "Poboljšan kvalitet srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini" u vrijednosti 3.106.050 eura i "Poboljšanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini" u vrijednosti 1.860.000 eura", naveli su iz MPCP BiH.
Iz Direkcije za evropske integracije za Raport kažu da je svaki projekt i program pomoći EU važan za evropski put BiH i za samu zemlju.
"Kako ovi programi doprinose transformaciji bh. društva možemo vidjeti na primjeru programa Erasmus + zahvaljujući kojemu je u periodu 2014–2020. više od 15.000 mladih, studenata, profesora i drugog nastavnog osoblja iz BiH učestvovalo u nekom projektu razmjene", naveli su iz DEI za Raport.
Bosna i Hercegovina je, navode u MCP BiH, pridružena zemlja EU Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizont Evrope.
Status pridružene zemlje otvara našoj akademskoj zajednici i kompanijama evropske fondove za istraživanje i inovacije vrijedne 95,5 milijardi eura za razdoblje 2021-2027. godina.
„Organizacije iz Bosne u Hercegovine sudjeluju u projektima i konkursima Horizont Evrope pod jednakim uvjetima kao i organizacije iz zemalja članica Evropske unije.
Ovaj program je prilika da se sarađuje sa najboljim naučnicima u Evropi.
Uspjeh organizacija iz BiH zavisi od kvaliteta predloženih projekata i vještina u povezivanju s međunarodnim partnerima", kažu u MCP BiH.
Sedam miliona eura za naučne projekte
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nedavno je u Sarajevu organiziralo „Horizon Europe – Info Dan".
Cilj je bio promocija programa Horizont Evrope, najvećeg programa Evropske unije za istraživanje i inovacije te informiranje učesnika o pravilima za podnošenje aplikacija i mogućnostima saradnje nauke i poslovnog sektora.
Iz MCP-a su naveli da su, prema podacima Evropske komisije, od 2021. do 2023. organizacije iz Bosne i Hercegovine podnijele 319 aplikacija.
Potpisani su ugovori o korištenju grant sredstava za 47 projekata. Na osnovu najnovijeg presjeka rezultata, projektima iz Bosne i Hercegovine dodijeljeno je 7,04 miliona eura.
Iz MCP-a su naveli i podršku Evropske unije za razvoj sporta u Bosni i Hercegovini:
"Obnova i modernizacija sportskih dvorana osnovnih škola i fakulteta za sport u Bosni i Hercegovini", u iznosu 2.500000,00 eura, te kroz višenamjenski akcioni program IPA II za 2021/2022. godinu, gdje je ostvareno finansiranje „Evropske sedmice sporta".
Da su projekti EU često i višestruko korisni pokazuje i primjer pomoći pruženoj iz Delegacije EU tokom ovih dana okončanog 30. Sarajevo Film Festivala.
Naime, u sklopu kontinuirane podrške EU SFF-u, najznačajnijem filmskom festivalu na Zapadnom Balkanu, Ured Evropske unije u Bosni i Hercegovini otvorio je ove godine vrata Europe House u srcu Sarajeva Sarajevo Film Festivalu (SFF) za umrežavanje i održavanje niza aktivnosti.
Na ovogdišnjem SFF-u bio je zanimljiv i doprinos Delegacije EU u očuvanju okoliša.
Naime, uoči početka Festivala direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović i ambasador Johann Sattler, dosadašnji šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, pustili su u funkciju solarne panele na otvorenom ljetnom kinu SFF-a, koje je finansirala Evropska Unija.
"Sarajevo Film Festival je predvodnik u mnogo čemu i drago mi je da je predvodnik u tranziciji Sarajeva prema održivijoj budućnosti.
Sarajevo je jedan od gradova izabranih za EU Misiju '100 gradova s nultom neto emisijom' koja ima za cilj otvoriti put ka klimatski neutralnim gradovima.
Inspirativno je da najznačajniji filmski festival u regiji igra ključnu ulogu u zelenoj tranziciji Sarajeva.
Šezdeset solarnih panela, osiguranih Sarajevo Film Festivalu uz podršku EU, smanjit će troškove električne energije Festivala na otvorenom ljetnom kinu za do 50 posto i spriječiti oko 55 tona štetnih emisija stakleničkih plinova godišnje.
Solarni paneli trenutno su najisplativiji i najčišći oblik električne energije na tržištu i ključni su za našu sigurnost u budućnosti", izjavio je ambasador Sattler.
Na ovaj način Delegacija EU u BiH i SFF osim promocije filma i drugih sadržaja nastoje zajedno doprinijeti prevenciji onečišćenja zraka u Sarajevu, posebno imajući u vidu EU misiju Net Zero za funkcionalno urbano područje Sarajeva.
