Dok je međunarodna zajednica usredotočena na tekući rat Rusije u Ukrajini i rastuću krizu između Kine i Tajvana, pakistanski izaslanik u Sjedinjenim Državama rekao je Newsweeku da visoke napetosti na spornoj granici njegove zemlje s Indijom riskiraju izazivanje još jedne krize.
U petak je obilježena treća godišnjica indijskog opoziva članaka 370 i 35A, poteza koji je ukinuo poseban, poluautonomni status dijela sporne regije Kašmir pod upravom Indije. New Delhi je tvrdio da je taj korak bio neophodan kako bi se poboljšala situacija u sukobljenoj pokrajini opterećenoj desetljećima pobune, dok je Islamabad odbacio taj potez kao nezakonitu promjenu dugogodišnjeg sukoba s međunarodnom dimenzijom, piše Newsweek.
I premda je odluka nastavila raspirivati trvenja između dva nuklearno naoružana južnoazijska rivala, pakistanski ambasador Masood Khan rekao je da postoji opasna ravnodušnost međunarodne zajednice prema tom pitanju.
"Zbog nekoliko događaja u međunarodnoj sferi, na primjer, Ukrajina, indo-pacifička regija", rekao je Khan, "Sjedinjene Države ili druge stalne članice Vijeća nacionalne sigurnosti UN-a nisu bile u mogućnosti posvetiti puno pozornosti Kašmiru.
"Dakle, tu je stalna čarolija nepažnje, koja Kašmir čini slijepom tačkom za međunarodnu zajednicu. Ovo je opasno jer se, naposljetku, Kašmir nalazi u vrlo osjetljivoj regiji, a u ovom susjedstvu postoje tri nuklearne sile, Pakistan, Indija i Kina."
I sve tri ove sile polažu pravo na dio šire regije Kašmir, prostrani dio himalajskog teritorija u centru nekoliko velikih ratova od kraja kolonizacije Indijskog potkontinenta od strane Ujedinjenog Kraljevstva prije tri četvrt vijeka. Sudbina Kašmira i njegovog većinom muslimanskog stanovništva na čelu s hinduističkim vladarom izazvala je prvi sukob velikih razmjera između Indije i Pakistana, koji će voditi još tri rata i nastaviti se sukobljavati posljednjih godina, uz neugodan, rijedak prekid vatre dosegnut tek u februaru prošle godine.
Kina, koja je njegovala bliske veze s Pakistanom, polaže pravo na daleki istok Kašmira, gdje postoji još jedna sporna granica između onoga što Indija zove Ladakh i Kine koja zove Aksai Chin. Dvije su sile vodile rat oko ove regije prije 50 godina, a sukobi su ponovno izbili posljednjih godina, ponajviše u nizu okršaja koji su postali smrtonosni 2020., nekoliko mjeseci nakon što je Indija uključila Ladakh kao zaseban teritorij Unije uz Kašmir, službeno nazvan Jammu i Kašmir.
Na treću godišnjicu poteza, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying rekao je novinarima u petak da je "stajalište Kine jasno i dosljedno" o Kašmiru.
"Pitanje Kašmira je pitanje ostalo iz historije između Indije i Pakistana", rekao je Hua. "To je također zajedničko stajalište međunarodne zajednice. Tada smo izjavili da zainteresirane strane trebaju biti suzdržane i razborite. Konkretno, strane bi trebale izbjegavati poduzimanje radnji koje jednostrano mijenjaju status quo ili eskaliraju napetosti.
"Pozivamo i Indiju i Pakistan da mirno riješe spor kroz dijalog i konsultacije."
Godišnjica u petak privukla je međunarodnu pažnju i drugdje. Organizacija islamske saradnje (OIC), koja uključuje 56 država članica UN-a, kao i Palestinu, državu promatrača UN-a, izdala je izjavu u kojoj osuđuje "ilegalne i jednostrane radnje Indije poduzete u indijskom nezakonito okupiranom Jammuu i Kashmiru, koje su bile praćene dodatnim nezakonitim mjerama uključujući nezakonite demografske promjene."
"Takve nezakonite radnje ne mogu niti promijeniti sporni status Jammua i Kašmira", dodao je OIC, "niti prejudicirati legitimno pravo naroda Kašmira na samoodređenje."
Glasnogovornik indijskog ministarstva vanjskih poslova Shri Arindam Bagchi ustvrdio je da izjava "smrdi na fanatizam" i optužio OIC za progon izjava "po nalogu serijskog kršitelja ljudskih prava i ozloglašenog promicatelja prekograničnog, regionalnog i međunarodnog terorizma" u tanko prikrivenoj referenci na Pakistan.
"Teritorij Unije Jammu i Kashmir jest i ostat će sastavni i neotuđivi dio Indije", rekao je Bagchi. "Kao rezultat dugo očekivanih promjena prije tri godine, danas žanje plodove društveno-ekonomskog rasta i razvoja."
I dok su brojni ljudi u Pakistanu i Kašmiru pod indijskom upravom izašli na ulice kako bi obilježili "Dan eksploatacije" protiveći se indijskoj vladi, zamjenik guvernera indijskog Jammua i Kašmira Manoj Sinha svečano je otvorio novorenovirani stadion Bakshi i najavio u petak da je 5. augusta bit će poznat kao "Bhrashtachar Mukti Diwas" ili "Dan bez korupcije" nakon niza inicijativa za postavljanje javnih usluga na internet.
Ali nemiri su nastavili kuhati i unutar samog Kašmira, posebno u Jammu i Kashmiru koji su pod upravom Indije. Osim protesta u petak u kojima su se protestanti koji se protive ukidanju posebnog statusa Indije i kasnijem gušenju sukobili sa snagama sigurnosti, pobunjenici su nastavili s napadima oružjem i granatama.
New Delhi je optužio Islamabad za sponzoriranje militantnih grupa u regiji, ali Pakistan je odbacio optužbe i optužio Indiju za kršenje ljudskih prava protiv 12 miliona stanovnika Jammua i Kašmira, od kojih su većina muslimani.
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je indijskog otpravnika poslova kako bi uputilo "snažan protest" zbog "niza nelegitimnih mjera koje je poduzeo indijski poredak da jednostrano promijeni međunarodno priznati sporni status teritorija i naglasi njegovu brutalnu vojnu okupaciju".
Khan je za Newsweek rekao da se, u nedostatku međunarodne akcije u Kašmiru, "situacija dodatno pogoršala".
Sjedinjene Države su u međuvremenu ostale relativno tihe po tom pitanju, gledajući ga uglavnom kao na bilateralnu stvar. Washington je, međutim, podržao veću diplomatiju između Islamabada i New Delhija.
"Naša politika prema Kašmiru nije se promijenila", rekao je glasnogovornik State Departmenta za Newsweek. "Nastavljamo podržavati direktan dijalog između Indije i Pakistana o Kašmiru i drugim pitanjima koja izazivaju zabrinutost.
"Tempo, opseg i karakter bilo kojeg dijaloga stvar je o određivanju Indije i Pakistana."
Ipak, čak i s prošlogodišnjim prekidom vatre duž granice i promjenom pakistanske vlade koja je u aprilu svrgnula tadašnjeg premijera Imrana Khana na mjesto sadašnjeg premijera Shehbaza Sharifa, angažman između Indije i Pakistana ostao je slab.
"Za tango je potrebno dvoje", rekao je Khan, "a Pakistan je uvijek bio voljan uključiti se u Indiju. Vrlo smo proaktivno slijedili tu opciju i do sada nismo uspjeli. Tako da mislim da to ostaje naša preferencija. "
Osim bilateralne dinamike, sukob u Kašmiru ima i multilateralnu dimenziju, posebice u rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje definiraju teritorij kao sporan. Khan je rekao kako se nada naporima UN-a da potaknu diskretne razgovore o tom pitanju i osiguraju platformu za dijalog između predstavnika Indije, Pakistana su ljudi Jammua i Kašmira jer su "oni glavni dionici".
Što se tiče zategnutih odnosa između Islamabada i Washingtona, čije je partnerstvo iskovano tokom Hladnog rata u sukobima poput otpora mudžahedina protiv sovjetske intervencije u Afganistanu 1980-ih i u "Ratu protiv terorizma" u 21. vijeku, Khan je rekao kako se nada vraćanju na pravi put.
Isti "Rat protiv terorizma" koji je spojio SAD i Pakistan također je zabio klin među njima jer je Washington izrazio zabrinutost u vezi s prisutnošću militantnih grupa na pakistanskom teritoriju. Odnos zemlje s talibanima također je pomno razmatran u Washingtonu, iako se grupa sve više etablirala kao nezavisni akter nakon preuzimanja vlasti u Afganistanu nakon povlačenja američke vojske prije godinu dana.
"Kada govorimo o resetiranju, ono što bismo gledali jest razumijevanje parametara našeg odnosa nakon 15. augusta 2021.", rekao je Khan, "jer smo bili partneri u ratu protiv terorizma i to je definiralo odnos između dvoje zemlje, ali sada se moramo pomaknuti i na nesigurnosna pitanja."
A Khan, koji je prije bio pakistanski amasador u Kini, rekao je da pakistanske bliske veze s Narodnom Republikom ne bi trebale predstavljati problem, čak i dok napetosti između Pekinga i Washingtona rastu oko onoga što je već opisano kao Četvrta kriza u Tajvanskom tjesnacu.
"Želimo održati te odnose s Kinom, ali želimo imati i vrlo čvrste odnose sa Sjedinjenim Državama", rekao je Khan. “Ne želimo donositi binarne izbore, niti Sjedinjene Države u svojim službenim izjavama govore da očekuju da druge nacije donose binarne izbore.
"Razumijemo da postoji to vrlo, vrlo oštro natjecanje između Kine i Sjedinjenih Država, zapadnog bloka, i mislim da će - nadam se tome - moći raditi na rješavanju problema u kojem svi pobjeđuju."
