Bosna i Hercegovina je pred procesom uvođenja pete generacije telekomunikacijskih sistema, odnosno 5G mreže, ali taj proces teče bez ikakvog sigurnosnog nadzora nadležnih institucija, iako ova mreža i prema ocjeni Evropske komisije nosi i određene rizike i sigurnosne prijetnje.
Tako je naša zemlja "pokrivena" i 4G mrežom, a niko nema potpunu informaciju o tome od kojih i čijih proizvođača je kupovana oprema za tu mrežu, kao što se ne zna ni pod kojim uvjetima je oprema kupovana, utječe li na sigirnost građana i države…
Slična situacija je i sa pripremnim procesom za uvođenje 5G mreža u BiH. U vrijeme dok zemlje članice Evropske unije (EU) na osnovu odluka evropskih nadležnih institucija stalno proširuju mjere i ovlasti koje državama članicama omogućavaju da utvrde "visokorizične dobavljače" za nabavku opreme za 5G mrežu, kao i da te rizične dobavljače zabranjuju ili ograničavaju ugradnju njihove opreme u temeljne elemente 5G mreža na nivou EU, u BiH se još ne zna hoće li primjerice BH Telecom i za uspostavu nove mreže koristiti ranije ugrađenu opremu kineskog Huaweia.
Panika u Hrvatskoj
Naime, poznato je da je i na nivou evropskih institucija kineski dobavljač telekomunikacijske opreme Huawei, čije su proizvode ranije koristile mnoge zemlje spominjan u kontekstu dobavljača koji je pod direktnim utjecajem kineske Vlade, pa je javno izražavan stav o strahu od potencijalne opasnosti od zloupotrebe podataka i ugrožavanja privatnosti i sigurnosti građana i država ukoliko koriste opremu tog dobavljača iz Kine i za uspostavu 5G mreže.
Bilo je brojnih rasprava o ovom pitanju u evropskim institucijama, a mnoge zemlje članice EU mijenjaju raniju opremu Huaweija sa onom kupljenom od evropskih proizvođača.
Koliko su neke zemlje ozbiljno shvatile direktive EU govori i podatak da su hrvatski mediji ove sedmice objavili da je hrvatska Središnja obavještajna agencija (SOA) usred žestokog rata u kojem nastoji ograničiti prodor kineske tehnologije i njen utjecaj na hrvatsku nacionalnu sigurnosti. Kako je prenio hrvatski Nacional u centru pažnje SOA-e je kineska firma Huawei.
"SOA to ne radi napamet ni samovoljno, nego u kontekstu evropskih sigurnosnih direktiva, ali ipak i previše revnosno jer, pojednostavljeno govoreći, želi zatvoriti najveći dio hrvatskog tržišta čak i za neke proizvode Huaweija koji, prema nekim procjenama, ne predstavljaju nikakvu prijetnju za nacionalnu sigurnost. Posebno se to odnosi na opremu koja se koristi na području telekomunikacija pa se, kako se sumnja, može koristiti i za prisluškivanje hrvatskih građana putem mrežne infrastrukture telekomunikacijskih kompanija koje posluju na hrvatskom tržištu“, naveo je Nacional.
I dok naše komšije očigledno poduzimaju mjere na zaštiti od opasnosti koje sa sobom nosi prvenstveno 5G mreže, a i u Srbiji se vode javne rasprave o svim aspektima 5G mreže, za to vrijeme u Bosni i Hecegovini, sva rasprava o svemu onome što sa sobom nosi 5G mreža svela se na "prepisku" poslanika SDP-a Saše Magazinovića s nadležnim institucijama.
SIPA nije nadležna, OSA limitirana…
Naime, Magazinović godinama nadležne institucije, počev od Ministarstva prometa i komunikacija, pa preko Obavještajno-sigurnosne agencije, Državne agencije za istrage i zaštitu, pa do telekom operatera pita da li su pri nabavci opreme za nove generacije mobilnih mreža "zadovoljeni svi sigurnosni aspekti" i da li su "preduzete mjere za zaštitu od eventualnih zloupotreba telekomunikacionih mreža te za osiguranje maksimalne cyber sigurnosti", kao i da li nadležni imaju saznanja o tome da li u procesu nabavke opreme eventualno učestvuju kompanije podložne kontroli stranih vlada?
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), ranije se u šturom odgovoru Magazinoviću proglasila nenadležnom za ova pitanja, a iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) u vezi s ovim pitanjima bivši direktor Osman Mehmedagić odgovorio je da ta agencija sa svojim kapacitetima ograničena da efikasno djeluje kada su u pitanju sigurnosni aspekti, u to vrijeme uvođenja 4G mreže.
"Shodno navedenom, Agencija u kontekstu predmetnog upita prikupljena saznanja dostavlja nadležnim korisnicima. Ovom prilikom napominjemo da nedorečenost pozitivnih zakonskih propisa u Bosni Hercegovini, te neposjedovanje vrhunske tehnologije i opreme, uveliko limitira Agenciju u prikupljanju saznanja koja mogu nedvosmisleno i taksativno odgovoriti na postavljena poslanička pitanja", naveo je ranije sad već bivši direktor OSA-e Mehmed Osmanagić.
BH Telecom spominje dva dobavljača, a ne i Huawei
Magazinović je nedavno ponovo nadležne pitao i za novosti vezane za uvođenje 5G mreže u Bosni i Hercegovini, kao i koju vrstu opreme i od kojeg proizvođača su za ove potrebe kupila tri dominantna telekom operatera, da li ta oprema ispunjava sve sigurnosne zahtjeve i da li se iko osim samih telekom operatera bavio pitanjem sigurnosti u kontekstu ovih nabavki?
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, nadležno za oblast telekomunikacija i za izradu sektorske politike odgovorilo je da nije nadležno za sigurnosni aspekt nabavke opreme za uvođenje 5G mreža, ali je dostavilo odgovore na ova pitanja od tri dominantna telekom operatera u zemlji – BH Telcoma, M:tela i HT Eroneta, odnosno JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar.
Suština odgovora iz BH Telecoma o aktivnostima koje se vode na uspostavi 5G mreže je u tome da su oni naveli da se u mreži tog telekom operatera više od 10 godina impelementira žična optička infrastruktura za koju kažu da je osnova "5G backbone infrastrukture zbog zahtjeva za širokopojasnošću i propusnosti mreže, a dugog je vijeka trajanja."
Kada je u pitanju nabavka opreme iz BH telecoma su kao primjer pripreme za uvođenje 5G mreže istakli "nabavku DWDM elemenata u segmentu transmisije koja je inicirana postojećim kapacitivnim zahtjevima, ali će podržati i zahtjeve za 5G propusnošću". Naveli su da je proizvođač tih elemenata Nokia, te su dodali da je izvršeno i unapređenje MSS komutacija za prijenos govora putem mobilne mreže , te da je proizvođač te opreme Ericsson.
Naveli su i da BH Telecom ima urađen i revidovan investicioni program te planirana sredstva, ali da „ konkretni nabavni zahtjevi u trenutku sačinjavanja informacije još nisu pokrenuti“
Jasno je da BH Telecom nijednom riječju nije spomenuo Huawei, kao ni to da li je iko od nadležnih institucija procjenjivao rizik po sigurnost građana i države zbog te opreme koju su ranije nabavljali.
Rizik postoji
O pitanju sigurnosti opreme predviđene za 5G mrežu BH Telecom je dao općenit odgovor, iako je od svih telekom operatera u BiH prema dostupnim informacijama jedino on koristio opremu kineskog proizvođača Huaweia. Međutim i oni spominju potrebu donošenja dodatnih zakonskih akata neophodnih za certifikaciju svih dobavljača u domenu sigurnosti opreme.
"Tehničke mjere, koje poštuje i primjenjuje Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo, uključuju mjere za jačanje sigurnosti 5G mreža i opreme, jačanjem sigurnosti tehnologija, procesa, ljudi i fizičkih faktora. Učinkovitost tehničkih mjera u smislu ublažavanja rizika ovisit će o opsegu mjera i o vrstama rizika koje treba riješiti te u tom kontekstu predlažemo donošenje zakonskih ili podzakonskih akata koji bi propisali certifikaciju svih dobavljača u domenu sigurnosti opreme".
Iz M:tela a.d. Banja Luka, Ministarstvu prometa i komunikacija BiH su odgovorili da nisu kupovali telekomunikacionu opremu u svrhu priprema za uvođenje 5G mreža.
Iz JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, također kažu da još nisu kupovali opremu posebno za 5G tehnologiju,a da im je postojeća usklađena s evropskim standardima.
"JP HT d.d. Mostar kontinuirano širi svoju LTE-4G mrežu čija je oprema dijelom kompatibilna i sa 5G tehnologijom. LTE 4G oprema je proizvođača Ericsson Švedska. Oprema je proizvođača iz EU i zadovoljava EU sigurnosne standarde", naveli su iz ovog telekom operatera u odgovoru Ministarstvu prometa i komunikacija BiH".
Inače, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH navelo je da su "Politika sektora elektronskih komunikacija BiH za period 2023-2027. godine" i "Okvirna strategija razvoja širokopojasnog pristupa u BiH za period 2023-2027" dokumenti koji definiraju aktivnosti u vezi uvođenja mobilne mreže 5G i rokove za njihovu realizaciju još u izradi, te da ih tek ih treba uputiti na usvajanje Vijeću ministara BiH.
No, nedostatak zakonske regulative za uvođenje 5G mreže ne sprečava telekom operatere da nabavljaju opremu, što je potvrdilo i Ministarstvo. Imajući u vidu da se oprema nabavljala i za 4G, te da će se dio te opreme koristiti i za novu mrežu, od ranije poznati stav EU o sigurnosnim rizicima u ovoj oblasti davno je trebao biti putokaz nadležnima u BiH, bez obzira što naša zemlja nije članica EU da posvete dužnu pažnju sigurnosnom aspektu ove oblasti. Samo još da se bh. institucije dogovore čiji je to posao.
