Doktor James Hamblin proveo je neobičan eksperiment - nije se tuširao pet godina, a kako kaže, potpuno je promijenio njegov odnos prema sapunu i ostalim preparatima za kupanje i pranje. Hamblin je rezultate svojih istraživanja koristio u svojoj knjizi "Clean: The New Science of Skin".
Hamblin je istraživao mikrobiom kože i povijest vjerovanja o higijeni i čistoći te došao do zaključka da opsjednutost sapunom može izazvati alergije.
Mikrobi su neophodni za zdravlje kože
Prema Hamblinu, mikrobi su neophodni za održavanje zdrave ravnoteže kože, a on je uvjeren da tuširanje neće promijeniti njihovu prisutnost. Ističe da je tijekom eksperimenta promijenio navike, prestao koristiti šampon i gel za tuširanje, ali i dalje zadržava određene higijenske navike, poput pranja ruku sapunom.
Sapun i kapitalizam
Hamblin je istražio kemijsku stranu sapuna, istaknuvši da je njegova proizvodnja vrlo jednostavna, ali da se potrošačima u biti naplaćuje pakiranje i miris. Povijesno gledano, prva patentirana metoda proizvodnje sapuna datira iz 1790. godine, no tek kasnije, uz pomoć marketinških strategija, sapun postaje dio svakodnevne higijenske rutine.
Neregulirana kozmetička industrija
Osim eksperimenta s tušem, Hamblin je pokrenuo vlastitu kozmetičku liniju, ističući nedostatak regulacije u kozmetičkoj industriji. Iako nije prodavao nikakve kreme, to je uzeo kao primjer da ne mora prijaviti sastojke svojih proizvoda američkoj Agenciji za hranu i lijekove, niti dokazivati njihovu sigurnost.
Miris tijela
Hamblin je također istaknuo da pretjerana uporaba dezinficijensa može dovesti do smanjene učinkovitosti sredstava za čišćenje, te preporučio redovito brisanje radnih površina sapunom i vodom umjesto dezinfekcijskih maramica. Naglasio je i važnost tjelesnog mirisa, istaknuvši kako je naša evolucija usko povezana sa zaštitnim mikrobima koji nam se možda čine neugodnima, ali su zapravo nužni za očuvanje zdravlja kože.
Manje je više
U konačnici, Hamblin zaključuje da bi tvrtke koje prodaju proizvode temeljene na znanstvenim dokazima trebale imati suprotan pristup njezi i higijeni kože te ističe da marketinški stroj često potiče potrošače da kupuju više proizvoda pod izlikom da će se tako osjećati bolje. Stav Hamblina je da manje može biti više kada je u pitanju njega kože, ali da takav pristup tvrtkama neće donijeti milijunske zarade pa se žrtvovanje zdravlja za brendiranje nastavlja, navodi bigthink.com.
