Zaključci Vijeća Evropske unije o proširenju, koji se tradicionalno pojavljuju u decembru svake godine i prate napredak država kandidatkinja prema EU te pozivaju na otvaranje novih pregovaračkih poglavlja s kandidatkinjama koje su to zaslužile, ove godine ozbiljno podbacuju, piše Večernji list.
Nema otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, premda se to očekivalo, pogotovo u slučaju prve zemlje, koju je brutalno blokirala Bugarska, ali zasad nema ni usvojenih zaključaka koji bi dali barem opće poruke i pregled stanja u politici proširenja. U četvrtak su ti zaključci trebali biti usvojeni, ali u posljednji tren neke su zemlje upalile crveno svjetlo.
‘Bez zapaljive retorike u EU’
Nacrt zaključaka, u koji je Večernji imao uvid, bio je spreman za usvajanje jer u srijedu na sastanku stalnih predstavnika svih država članica nije bilo nikakvih primjedbi na tekst. Njemačko predsjedništvo Vijećem EU izašlo je ususret Bugarskoj tako što je u taj nacrt uvrstilo rečenicu o tome da sporazum o prijateljstvu i saradnji, potpisan između Sjeverne Makedonije i Bugarske, treba (baš kao i Prespanski sporazum između S. Makedonije i Grčke) “učinkovito stati na kraj bilo kakvih prohtjevima utemeljenima na pogrešnoj interpretaciji povijesti”.
Bugari su tom formulacijom bili zadovoljni, pogotovo zato što niko, pa ni Nijemci, nisu uspjeli slomiti njihov (bugarski) veto na bitniju odluku od samih zaključaka, onu o datumu prvog otvaranja poglavlja. No, u četvrtak se sve zakompliciralo jer su neke zemlje, a neslužbeno se saznaje da su to bile Slovačka i Češka, zaključile da se previše popustilo Bugarima u toj formulaciji o historijskim interpretacijama. Teoretski je još moguće da se smisli novi način usvajanja, no moguće je i da 2020. bude prva godina na kraju koje Vijeće EU nema usvojene nikakve zaključke o proširenju.
U nacrtu zaključaka, dokumentu koji je bio pripremljen za usvajanje, može se vidjeti nekoliko poruka koje vrijede za sve kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje kao što su Bosna i Hercegovina i Kosovo. A mogu se vidjeti i specifične poruke i preporuke za svaku pojedinu zemlju. U dijelu nacrta koji govori o Srbiji tako se spominje da vlasti u Beogradu moraju “spriječiti bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca”. To se izrijekom spominje i u dijelu nacrta koji govori o BiH, gdje se pozivaju “svi politički akteri u BiH da prevladaju retoriku podjela ukorijenjenu u prošlosti, okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca i aktivno promiču pomirbu”.
A i u općim porukama, koje vrijede za sve, nacrt zaključaka spominje da “u EU nema mjesta za zapaljivu retoriku ili veličanje ratnih zločinaca s bilo koje strane”. Vijeće EU, prema nacrtu zaključaka, također podsjeća Srbiju na važnost suđenja ratnim zločincima te na punu saradnju s tribunalom u Haagu, što podrazumijeva “potpuno prihvatanje i primjenu presuda i odluka” tog međunarodnog suda. Taj zahtjev Bruxellesa Beogradu, prema nacrtu dokumenta u koji smo imali uvid, prati oznaka hitnosti.
A to je poruka koju vlasti u Srbiji godinama ne žele čuti, jer i dalje najviši politički dužnosnici odbijaju prihvatiti da je pravomoćnim presudama u Haagu utvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid. Što se tiče vladavine prava, napredak Srbije na tom području “nije bio onoliko brz i učinkovit koliko se očekuje od zemlje u pregovorima”, kaže se u nacrtu teksta.
Sejdić-Finci još ključ
Na temu BiH, nacrt zaključaka Vijeća EU poziva na promjenu izbornog zakonodavstva u toj zemlji, ali nijednom riječju onako kako bi službeni Zagreb htio da se to spominje: umjesto spominjanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, nacrt zaključaka pokazuje da EU i dalje sve gleda kroz implementaciju presude Sejdić-Finci.
Ne treba poduzimati, kaže se u tekstu, nikakve političke ni pravne korake koji bi otežali primjenu te presude euvropskog suda u Strasbourgu koja, podsjetimo, građane BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda izjednačava u izbornim pravima s pripadnicima triju konstitutivnih naroda. Nacrt zaključaka Vijeća EU ističe “žaljenje zbog kontinuiranog nedostatka učinkovitog upravljanja migracijama i poziva BiH da hitno poduzme sve potrebne mjere za sprečavanje humanitarne krize” s neregularnim migrantima koji hrle prema granici s Hrvatskom.
