Region

Dr. Ana Gligić borila se protiv variole vere, a sada otkriva šta je najviše plaši kada je u pitanju koronavirus

Ana Gligić, virusolog i šef tima za borbu protiv variole vere 1972. godine podijelila je svoja saznanja o novom koronavirusu.

„Iznenađena sam šta se dešava, ni u snu nisam mogla da zamislim da će za tri mjeseca ovaj virus da osvoji cijelu planetu. Mislim da ovaj virus ima dva puta kako je došao, a da je svoju invanzivnost na čovjeka stekao na dva načina. Ili se u prirodi izvršila transformacija postojećeg virusa koji je tamo godinama, vijekovima i da se prirodnom selekcijom i borbom za opstanak došlo je do promjena, postao virulentan i on je došao do čovjeka. Prvi primjeri koji su došli na čovjeka iz domaćina u prirodi bili su mnogo invanzivniji nego što su sada“, kaže ona i dodaje:

„Drugi put je virus sa tog domaćina iz prirode, kada je narušena neka ekološka ravnoteža, jednostavno preskočio barijeru vrste i prešao na čovjeka. Samim time, to je poznato u literaturi da mnogi prirodno-žarišni virusi koji se nalaze u prirodi, preskokom vrste, promijene svoju virulenciju, postanu mnogo virulentniji za novog domaćina“.

Gligić za srbijanske medije navodi da bi za cijelu planetu bila bolja ova druga varijanta.

„Ako je on došao prirodnom selekcijom, to bi značilo da postoji mogućnost da svake godine uradi ovo isto. Ništa nismo sigurni dok virusolozi ne uzmu stvar u svoje ruke i slikaju sve sojeve virusa. Veoma je važno da se sada na planeti pokupe sojevi i da se uporede. Postoji istraživanje koje ukazuje da se svi koronavirusi mogu svrstati u tri grupe. Prva grupa su svi sojevi iz Kine, druga su virusi iz Bugarske i Kenije, oni su srodni, a treća su sojevi iz ostalih zemalja“, objašnjava.

Doktorica navodi da postoji mogućnost da postoje neki intermedijalni prenosioci, i da sada ostaje da čekamo da se ovo malo stiša i da virusolozi preuzmu stvar.

„Oni moraju ispitati prokuženost stanovništva, da se uzmu serumi iz banke seruma i da se ispitaju serumi i prije ove epidemije, da se vide da li je bilo prije cirkulacije korone. Treba da mu se ispitaju imunološke karaksteristike“, rekla je Gligić.

Ona navodi da ovdje postoji još nešto u šta ona sumnja.

„Pošto su domaćini virusa u prirodi, ti slijepi miševi, ima ih više vrsta, a imamo jednog koji je napustio stanište i uselio se u gradove kao što je Beograd, njemu su visoke zgrade asocijaca na planine i tu se gnijezdi, i sad je pitanje da li su slijepi miševi zaraženi kod nas, oni lete noću i ispuštaju sekrete, da li virus kada bude ispušten kroz urin ili izmet miša, padajući može da se konzervira (virusi se u laboratoriji konzerviraju u tečnom azotu na niskim temperatura i tako se dugo mogu održavati), da li se to dešava velike svjetske laboratorije će to da proučavaju“, pojasnila je.

Ona je rekla da kod ovog virusa nema ništa sigurno, ali ima nešto čudno.

„To je način prenošenja i tolika zaraznost. Poznato je da se virus zadržava dugo na metalnoj podlozi, i ako neko uhvati, npr. kvaku, i prinese je nosu, on može da udahne ovaj virus“, objasnila je.

Komentirajući zaražene medicinske radnike, doktorica je rekla da je to vrlo čudno.

„Poznate su laboratorijske infekcije virusologa i ljudi koji rade u laboratorijama to ne znači da se nisu čuvali, već kod virusa postoji nešto, odnosno, desi se nešto sa virusom neobjašnjivo. Virus je virus, to bi bila definicija koju bih ja mogla da kažem“, navela je Gligić i dodala da će se ovo savladati, samo mora da se upozna virus sa svih strana.

„U ovoj epidemiji izgleda da dobro prolazimo, ovaj virus ne zabrinjava toliko letalitetom koliko onim što radi zdravstvenom sistemu i ekonomiji. On će koštati svijet ogromnih para. Kada je riječ o vakcini, ona će biti pronađena, naučnici će brzo ovladati virusom, treba ovladati sojem, ako bude trebalo napravit će triptihnu vakcinu, za svaki soj. Tako se radi i za gripu, svake godine imamo novi soj za vakcinu“, objasnila je ona.