Usljed bojazni od nove černobilske katastrofe u Ukrajini, Norveška je pozvala svoje građane da srede bunkere iz doba Hladnoga rata i počnu skladištiti lijekove protiv radijacije. Odd Roger Enoksen, norveški ministar odbrane, rekao je kako postoji opravdani strah od ponavljanja katastrofe koja bi pod utjecajem vjetra mogla izazvati radioaktivne padavine nad njegovom zemljom.
"Iako Rusija i Norveška već nekoliko decenija imaju relativno bliske odnose, rat koji je pokrenuo Vladimir Putin označio je prekretnicu. Bojim se da bi to moglo još dugo trajati", izjavio je Enoksen i dodao kako je Norveška odlučila kupiti više zrakoplova, tenkova, podmornica i pojačava svoju domovinsku gardu.
Posljednjih godina Norveška je, zbog straha od ruskih špijunskih operacija, svoja protuobavještajna sredstva prebacila u arktički grad Kirkenes, koji je od Rusije udaljen samo deset minuta vožnje. Norveška na sjeveru također djeluje kao "oči i uši" za NATO - naime, sofisticiranim prislušnim uređajima i avionima prati se svaka ruska nuklearna aktivnost u Barentsovu moru.
Otkako je prije pet sedmica počela ruska invazija na Ukrajinu, u Norveškoj, koja ima skoro 120 km dugu kopnenu granicu s Rusijom, sve se više raspravlja o tome treba li vratiti propise iz doba Hladnoga rata prema kojima je izgradnja bunkera u određenoj civilnoj infrastrukturi, poput hotela, bila obavezna.
Izvori bliski državnoj odbrani otkrili su kako je civilima u Norveškoj rečeno da počnu "raščišćavati svoje bunkere u slučaju nuklearne uzbune".
"Građani će biti upozoreni 72 sata unaprijed kako bi bunkeri bili spremni za korištenje. Ako ih sad koriste za skladištenje, moraju što prije napraviti plan kako bi iz njih iznijeli sve nepotrebne stvari", kaže taj izvor.
Državni dužnosnici također trebaju odlučiti hoće li neke bunkere trebati i nadograđivati.
"Ovi potezi povezani su s nuklearnim elektranama u Ukrajini i nesrećama koje smo vidjeli, a ne prijetnjom nuklearnog rata. Ukrajina ima najveću proizvodnju nuklearne energije u Evropi i ako se dogodi nesreća, kao što je bio slučaj s Černobilom, svi u zapadnoj Evropi bit ćemo pogođeni ako vjetar krene u ovom smjeru. Norveška je i godinama poslije primjećivala posljedice Černobila. Ljeti zapravo možemo vidjeti pepeo od zapaljene trave u Ukrajini", upozorio je ministar Odd Roger Enoksen.
Norvežanima je također rečeno da počnu skladištiti zalihe lijekova za djecu u slučaju da se radioaktivni otpad spusti nad zemlju. Ministar im tako preporuča Jodix, lijek za blokiranje štitnjače koji se koristi u slučaju nuklearnog zračenja. Također im se savjetuje da imaju zalihe hrane za barem tri dana kako bi se makar donekle osigurali u slučaju prelijevanja sukoba.
"Djeca su zabrinuta, pitaju se hoće li biti rata u Norveškoj. Puno ljudi želi znati i gdje se tačno nalaze njihovi bunkeri", rekao je ministar odbrane.
Norveški bunkeri građeni su do 1998. godine, a nalaze se prvenstveno u gradovima i većim mjestima.
Nakon nesreće u Černobilu 1986., Norveška je bila jedna od nekoliko zemalja pogođenih radioaktivnim česticama zbog jugoistočnog vjetra i padavina. To je rezultiralo kontaminacijom prehrambenih proizvoda u pojedinim područjima, uglavnom se radilo o mesu sobova i ovaca te slatkovodnim ribama.
Enoksen je nedavno izjavio kako Norveška redovito trenira za eventualnu invaziju Rusije.
"Trenutno ne vidimo nikakvu vojnu prijetnju Norveškoj, ali imamo vrlo nepredvidivog susjeda na istoku kojega moramo bolje promatrati… Prije nekoliko sedmica ruski ribari u gradu Tromsøu Norvežanima su predali omotnicu punu novca, a na njoj je pisalo 'dajte ovo Ukrajini'", otkrio je ministar.
Vjeruje se kako dio Norvežana gaji određene simpatije prema Rusiji zbog činjenice što su upravo Sovjeti oslobodili Kirkenes od nacista tokom Drugog svjetskog rata. Crvena armija povukla je svoje vojnike iz grada godinu dana kasnije, 1944.
Zapadni sigurnosni izvori tvrde kako neki ruski državljani žele iskoristiti podjelu između Norvežana na sjeveru koji su naklonjeni Rusiji i onih u ostatku zemlje koji su više povezani s NATO-om i Zapadom kako bi "posijali neslogu i nejedinstvo".
Inače, Norveška i Rusija dijele ogromnu površinu u Barentsovu moru, gdje Rusija izvodi nuklearne vojne vježbe. Dvije zemlje decenijama također zajedno upravljaju bogatim zalihama bakalara. Nakon što su Rusiji uvedene sankcije zbog invazije na Ukrajinu, norveška vlada odlučila je zadržati svoje morske luke otvorenima za Rusiju zbog zabrinutosti da bi zabrana ruskih brodova imala ozbiljne posljedice za lokalnu industriju. Osim toga, Norvežani često prelaze u Rusiju po jeftinije gorivo.
