U svojoj dvogodišnjoj Zajedničkoj ekonomskoj prognozi, pet najvećih njemačkih ekonomskih institucija oštro su smanjili svoje prognoze BDP-a jer rat u Ukrajini usporava oporavak od pandemije covida-19.
Ekonomski instituti RWI iz Essena, DIW iz Berlina, Ifo iz Münchena, IfW iz Kiela i IWH iz Hallea sada očekuju rast njemačkog BDP-a za 2,7 posto u ovoj i 3,1 posto u 2023. godini, ali pod pretpostavkom da neće biti daljnje ekonomske eskalacije zbog rata u Ukrajini i dotoka ruskog plina u Evropu, piše CNBC.
Ovisni o ruskom plinu
Podsjeća da su tih pet instituta ranije predviđali ovogodišnji rast njemačke privrede od 4,8 posto.
Njemačka, a s njome i većina Evrope, nalazi se u škripcu, prenosi Net.hr.
S jedne strane, ekonomski su ovisne o ruskom plinu, dok ih s druge strane pritišće moralni imperativ i osjećaj krivnje da svakim preuzetim kubnim metrom tog plina finansiraju agresiju Kremlja na Ukrajinu.
Taj osjećaj krivnje Evropi, a naročito Njemačkoj "nabija" ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
On je u više navrata pozvao EU i njene najveće članice pojedinačno da uvedu potpuni embargo na uvoz ruskih energenata - nafte, plina i ugljena - zbog zločina ruskih snaga nad civilima u Ukrajini.
Zelenskijev stav, koji također treba uvažavati s obzirom na situaciju u kojoj je Ukrajina, kulminirao je njegovim odbijanjem da primi u posjetu njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera.
Iako se nakon kritika iz Ukrajine njemački predsjednik posuo pepelom priznavši "pogrešne procjene" u vezi Rusije, Ukrajina to ne smatra dovoljnim.
Njemačka i Evropa uvučene su u zamku iz koje je teško izaći neokrznut. Dok političari poput Steinmeiera sada moraju balansirati između moralnih i ekonomskih imperativa, energetski stručnjaci i ekonomisti svjesni su opasnosti tih zamki.
Politička procjena
Da se Njemačka mora i dalje oslanjati na ruski plin upozorio je ovih dana izvršni direktor vodeće njemačke elektroenergetske tvrtke E.ON Leonhard Birnbaum.
"Smatramo da nam ruski plin treba. Tačka. Pogotovo zato što bismo se sada trebali više oslanjati na plin, jer želimo prestati koristiti ugalj”, rekao je i naglasio da je Plinovod Sjeverni tok 2 neophodan "iz perspektive energetske ekonomije".
"Sjeverni tok 2 pomaže. Politička je procjena možda drugačija i o tome treba raspravljati u političkoj areni. Budemo li se morali oslanjati na ukapljeni plin, cijene plina u Evropi bit će puno veće nego do sada.
Da bi cijene pale, u Evropu mora plinovodima stizati više plina. To, naravno, znači i uvoz iz Rusije. Nadam se razumnom ishodu, unatoč trenutnim napetostima", kazao je šef E.ON-a.
Namjera EU da zabrani uvoz energenata iz Rusije mogla imati strašne ekonomske posljedice za obje strane. Uvodeći sankcije Rusiji, Evropa bi sankcionirala i samu sebe.
U slučaju potpunog prekida opskrbe ruskom energijom, onih pet njemačkih ekonomskih instituta u svom zajedničkom izvještaju predviđa Njemačkoj kumulativni gubitak ove i sljedeće godine od otprilike 220 milijardi eura.
To je više od 6,5 posto godišnje ekonomske proizvodnje i rezultiralo bi ovogodišnjim rastom BDP-a od samo 1,9 posto i smanjenjem od 2,2 posto iduće godine.
Oštra recesija
"Ako bi opskrba plinom bila prekinuta, njemačka privreda doživjela bi oštru recesiju", kazao je Stefan Kooths, direktor instituta IfW iz Kiela.
Kooths preporučuje evropskim vladama da izbjegavaju “loše ciljane transfere” kako bi ublažili veće cijene energije jer bi to moglo dodatno povećati inflaciju, pogoršati probleme domaćinstava s niskim prihodima i povećati ukupne ekonomske troškove.
I Evropska centralna banka suočava se s izazovom obuzdavanja rekordno visoke inflacije bez zaustavljanja već oslabljenog privrednog rasta, koji će vjerovatno biti dodatno pogođen šokovima opskrbe kako rat u Ukrajini bude trajao, piše CNBC.
Prema Eurostatu, inflacija u eurozoni u martu je na godišnjoj razini bila 7,5 posto, dok njemački instituti predviđaju cjelogodišnji prosjek u 2022. od 6,1 posto, što bi bila najviša inflacija u proteklih 40 godina.
No, u slučaju prekida opskrbe energentima iz Rusije instituti predviđaju porast na rekordnih 7,3 posto. Ranije predviđena stopa inflacije od 2,8 posto za sljedeću godinu također bi, u slučaju embarga na ruske energente, porasla na 5 posto.
Geraldine Sundstrom iz američkog investicijskog fonda PIMCO kaže da je trenutni rizik od recesije u Evropi mnogo veći nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Evropska privreda nije u jednako snažnoj poziciji kao američka i Evropa je na pragu potencijalne industrijske recesije koja će ovisiti o prekidu sukoba u Ukrajini i od onoga što se događa u Aziji.
Vidjeli smo, posebno u automobilskoj industriji, da brojne tvornice moraju zatvoriti pogone zbog nedostatka dijelova što je već dovelo do otpuštanja dijela radnika u Njemačkoj", kazala je Sundstrom.
