Draško Aćimović, ekonomista i diplomata, smatra da su rezultati Samita Evropska unija - Zapadni Balkan bili očekivani jer Bosne i Hercegovina nije ispunila ni jedan od 14 uslova.
Aćimović je istakao da su vlasti na nivou države imale mogućnosti da to urade u posljednje četiri godine, barem tri krucijalna zakona, o javnim nabavkama, o sukobu interesa i VSTV-u.
"Ništa nisu htjeli da usvoje, nisu imali nikakav interes, tako da, iskreno govoreći, nisam vidio ni želju, ni volju, ni nadu da se može nešto uraditi na ovom Samitu vezano za BiH", kazao je on.
Prema njegovim riječima, bilo je nerealno očekivati pozitivnu odluku za BiH, jer je u pitanju zemlja koja za četiri godine nije usvojila nijedan od ta tri zakona, a realno, ti zakoni su mogli biti usvojeni od "prošlog Brisela" odnosno od prošle nedjelje.
Ukrajina ispunila sve uslove
"Ukrajina je država koja je u ratu, koja je za dvije i po nedjelje završila odgovore na kandidatska pitanja, BiH je dvije i po godine odgovarala na kandidatska pitanja. Usvojili su sve zakone koje su od njih tažili, protiv korupcije, kriminala, u pravosuđu, Istanbulsku konvenciju i tako dalje. Sve su to usvojili u zadnjih sedam dana, tako da oni u ratu su uspjeli da animiraju parlament da se sve usvoji što je Evropska unija od njih tražila, a mi nismo uspjeli u miru to da uradimo", kazao je Aćimović.
Smatra da je to negativan signal za BiH i cijeli Balkan, ali da je to činjenica. Na pitanje koliko je BiH daleko od kandidatskog statusa za Evropsku uniju, on je rekao da BiH nije daleko, i da imamo vlast koja to želi, to može biti završeno u danu, ali da je problem u tome što vlast to ne želi i dogovaraju se između sebe da do toga ne dođe.
"To vam je isto kao sada oko akciza za gorivo, oni ne žele da usvoje. I ono što je simptomatično je da naše vlasti uvijek pokušavaju da nešto dobiju bez ikakvih uslova. To rade i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)", kazao je on.
Dodao je da vlastima odgovara trenutno stanje, a da će, nažalost, BiH ostati tu gdje jeste.
Čista pragmatika
Komentarišući stav članica Evropske unije po pitanju napretka BiH, Aćimović je rekao da su za BiH bile Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska, zato što je njihov MOL u Hrvatskoj, odnosno zemlje s kojima BiH ima najveći trgovinski obim, ne iz ljubavi već iz interesa da BiH uskladi svoje zakonodavstvo, da mogu lakše poslovati.
"Nema tu ljubavi nikakve, to je čista pragmatika. Naravno da su velike zemlje protiv toga, jer jednostavno ne žele da nagrade kriminal i korupciju koji je evidentiran kao drugi u Evropi, na kraju krajeva, zašto bi to učinili i dali nam dodatne novce, jer kandidatski status donosi dodatne novce kroz razne fondove", kazao je.
Aćimović smatra da je strateški BiH odvučena u zonu rizika, velikog rizika od nemira u novembru.
"Ne znam da li to namjerno rade vlasti ili slučajno", rekao je on.
Pojasnio je da po statističkim podacima "sada imamo 800.000 ljudi na ivici gladi, sa povećanjima cijena hrane, energenata, ljudi neće biti u stanju plaćati komunalne usluge". Smatra da će biranjem između hrane i komunalnih usluga građani prestati plaćati komunalne usluge zbog čega će im isključiti struju, vodu i nastaće problemi.
"Nema nijedan ekonomski parametar koji pokazuje da će u jesen biti bolje stanje, jer Rusija zaustavlja dotok energenata da bi izazvala ekstremnu krizu u septembru i oktobru, tako da ne znam šta očekujemo da će biti bolje, a idemo u apsolutnu krizu svjetskih razmjera", kazao je on.
Smatra da je milijardu koja je uzeta kroz poreze, akcize, PDV trebalo dati ljudima kojima je potrebno i pomoći privredu.
"Oni to nisu uradili. Svjesno uvode BiH u nemire. Ponavljam - da li je to dogovoreno, da li je to smislena igra ili slučajnost, nemarnost, nedostatak empatije, to je već druga stvar", kazao je on.
Istakao je da vlasti u BiH mogu mnogo učiniti, a prva mjera koju bi on uradio bilo bi oslobađanje penzionera sa manje od 620 KM plaćanja svih komunalnih usluga.
Istakao je da sve ljude koji imaju manje od 620 KM, što je prosjek potrošačke korpe, treba subvencionirati da dođu do tog iznosa. Isto je potrebno uraditi i sa gorivom. Aćimović smatra da se može subvencionirati za sve ljude i firme kojima je potrebno.
"Ima novaca, ali jednostavno, oni te novce čuvaju samo za svoje tendere i to je tužna istina", kazao je on.
Pojasnio je da pripada grupi ekonomista koja je od početka bila protiv ukidanja akciza, smanjenja PDV-a… jer sve što se predlaže za ulazak u zakonodavnu proceduru unutar BiH u startu je osuđeno na propast.
Zakoni neophodni za građane BiH
"Mislim da ciljano treba usmjeravati novce, nema potrebe da dajete ljudima koji imaju višak, a sa druge strane imate ljude koji su na ivici gladi", rekao je Aćimović.
Smatra da je potrebno dati subvencije na gorivo, osloboditi KM svakome kome je potrebno, firmama od gradskih transportnih preduzeća, taksista, ljudi koji zarađuju ispod 620 KM, a da to može biti urađeno za 24 sata. Istakao je da je i MMF, koji je uvijek ekstremno za liberalizam, iznio teoriju da je sve bilo pogrešno sa akcizama, oslobađanjem, da samo treba ciljano pomoći socijalne kategorije, dati im šansu da prežive.
"Imamo mjere, možemo uraditi, sve možemo zaista brzo uraditi samo ukoliko žele, ali koliko vidim, vlast ne želi to da uradi", rekao je on.
O evropskom putu BiH, rekao je da kada bi se njega pitalo i kada bi imao 24 sata mogućnost da odlučuje, usvojio bi ono što EU traži.
"To su zakoni nepohodni za građane BiH, suzbijaju korupciju koja je u milijardama godišnje, zato oni neće da je suzbiju, uvodi red u pravosuđe, odmah bih usvojio te zakone. Evropska unija bi nam dala kandidatski status, isforsirali bi što brže pregovore i ušli bi u proces da možemo dobiti novce od EU-a i zaštititi se u ovom vrlo opasnom periodu. Mi smo u svjetskom ekonomskom ratu, ovo nije samo granate, avioni i tenkovi u Ukrajini, ovo je svjetski ekonomski rat koji se širi i nema ni jedne naznake da će se poboljšati", kazao je on.
