Naučnici su napokon otkrili kako je otprilike izgledala divovska "guska" koja je harala drevnom Australijom.
Za Genyornis newtoni znamo već duže vrijeme. Radi se o vrsti koja izumrla prije nekih 45.000 godina, a koja je prvi put opisana 1913., piše Science Alert.
Nalikovala je današnjim guskama, samo je bila mnogo, mnogo veća. Naime, dosezala je visinu od 2.25 metara, a težila i do 230 kilograma. Paleontolozi su nedavno otkrili gotovo cijelu lubanju ove neobične ptice. To je tek druga lubanja koju smo do sada pronašli, a koja pripada ovoj vrsti. Pomoću prve su stručnjaci 1913. dokumentirali postojanje divovske "guske", no ta je lubanja bila u užasnom stanju. Dakle, sada prvi put možemo vidjeti kako je izgledala.
"Radi se, jednostavno rečeno, o ogromnoj vrsti guske"
Genyornis newtoni je imala masivnu lubanju i velike čeljusti. Kljun joj je nalikovao današnjoj australskoj dugonogoj guski. "Genyornis newtoni je imao pokretnu gornju čeljust poput papige, ali koja je bila u obliku one guščje te snažan ugriz", rekla je paleontologinja Phoebe McInerney sa Sveučilišta Flinders u Australiji.
"Mogao je drobiti mekano bilje i voće na nepcu. Novopronađena lubanja nam je pomogla sastaviti slagalicu. Pokazuje da je radi, jednostavno rečeno, o ogromnoj vrsti guske", dodala je.
Mogući razlog izumiranja
Znanstvenici su skenirali fosil i napravili detaljnu trodimenzionalnu rekonstrukciju kako bi ustanovili kako je ova vrsta mogla izgledati. "Ušni kanal je bio zaštićen od vode kada bi Genyornis zagnjurio, a grlo mu je štitila struktura kljuna. Oblik kljuna pokazuje da se radilo o vještom hvataču vodenih biljaka", objašnjava paleontolog Jacob Blokland sa Sveučilišta Flinders.
Ovo bi moglo objasniti zašto je vrsta izumrla budući da su njena slatkovodna staništa u međuvremenu postala slana, pri čemu se dramatično promijenio ekosustav.
