Ruska invazija na Ukrajinu otvorila je za Katar diplomatske, ali i komercijalne prilike: izvoznik plina sad bi prodaju svog energetskog bogatstva mogao proširiti na Zapad te dodatno ojačati odnose sa SAD-om dok na relaciji Washington - Saudijska Arabija - Ujedinjeni Arapski Emirati tinja napetost, prenosi novinska agencija Reuters.
Katar je u aktualnom konfliktu zauzeo neutralnu poziciju, piše Reuters. No pritom je zapadnim partnerima signalizirao da im može biti od političke i ekonomske pomoći. Naprotiv, sugerirao je da bi svoj plin u budućnosti mogao u većoj mjeri preusmjeravati u Evropu.
S druge strane, Saudijska Arabija i UAE, zaljevske sile koje već godinama pokušavaju izolirati Katar te proteklih nekoliko godina imaju zategnute odnose s Washingtonom, nisu potvrdno odgovorile na pozive Zapada da povisi energetsku proizvodnju kako bi se suzbio rast cijena prouzročen ratom u Ukrajini. Možda je upravo stoga i Katar dodatno "nagrađen". Naime, tu je zemlju, inače dom najveće američke baze na Bliskom istoku, SAD proglasio prošli mjesec za "velikog američkog saveznika koji nije član NATO-a".
Nadalje, objašnjava Reuters, Katar ima ulogu i u iranskim nuklearnim pregovorima te je bio zadužen za prenošenje poruka između Teherana i Washingtona.
No niti Rusija nije u potpunosti maknula Katar sa svojega radara. Naime, katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Thani, susreo se ovih dana s ruskim čelnim diplomatom. Sergej Lavrov i on razgovarali su o micanju prepreka vezanih uz zaključenje iranskog nuklearnog dogovora.
Kako piše Reuters, katarski predstavnik u Moskvu nije otišao bez pripreme. Prethodno se koordinirao s Washingtonom te razgovarao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom. Isto tako susreo se s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske koje su također uključene u iranske pregovore uz SAD, Veliku Britaniju, Kinu i Rusiju. Nakon sastanka Lavrov je navodno odustao od ranijih zahtjeva koji su priječili pregovore, a sve kako bi oni ponovno zaživjeli.
Nadalje, novinska agencija Reuters navodi da je i Doha, kao što su i Rijad i Abu Dhabi proteklih godina, ojačala svoje diplomatske i ekonomske veze s Moskvom. No Katar je održao i snažno partnerstvo sa SAD-om. Američki predsjednik Joe Biden, koji tek treba održati direktni razgovor sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, u siječnju se susreo sa šeikom al-Thanijem u Bijeloj kući.
"Poenta je to da ta mala zemlja, koja leži na tom ogromnom polju plina koje će generirati masivne količine novca, vjeruje da za nju postoji jedan jedini ultimativni izvor zaštite. A to je SAD", ustvrdio je za Reuters Martin Indyk, bivši američki mirovni poslanik na Bliskom istoku.
Katar je inače među najvećim proizvođačima ukapljenog zemnog plina (LNG) i jedna od najbogatijih država po glavi stanovnika, a dom je jedva tri miliona ljudi, od kojih su, kako navodi agencija, 85 posto strani radnici. Na međunarodnoj pozornici imao je i središnju ulogu kao domaćin afganistanskih mirovnih pregovora koji su vodili američkom povlačenju iz te zemlje. Ona i dalje ostaje ključna poveznica između Zapada i talibanske vlade.
"Gdje god je prilika, Katar je iskorištava. Oglašavaju se kao produžetak američke vanjske i sigurnosne politike na način na koji to ne radi nijedna zaljevska zemlja", istaknuo je Andreas Krieg, profesor na King's Collegeu u Londonu.
Što se tiče energenata, kad je Katar odlučio da će povećati proizvodnju LNG-a do 2027. godine, mnogi su se pitali gdje će naći mušterije. To sad, čini se, nije baš upitno. Odlučnost Evrope da se riješi ovisnosti o Rusiji predstavlja golemu priliku za Katar. I oni to dobro znaju.
Naime, nedavno je katarski ministar energetike Saad Al-Kaabi naglasio da su nove količine LNG-a namijenjene potrošačima u Aziji i u Evropi. Ranije je tvrdio da su one namijenjene samo Aziji.
Unatoč svemu ovome, ugovori o isporuci u Evropu nisu još objavljeni. Stručnjaci tvrde da bi pregovori na tu temu mogli potrajati, kao i da je potrebna nova infrastruktura koja bi omogućila prihvat katarskih LNG tankera.
