Državna ministrica za Europu Anna Lührmann se u intervjuu za DW založila za bolju perspektivu ulaska u EU za zemlje zapadnog Balkana i dodala kako EU mora održati riječ datu prije svega Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Intervju prenosimo u cijelosti:
Upravo ste se vratili iz Tirane i Skoplja s jednog od vaših prvih putovanja u inozemstvo – kakvi su Vam dojmovi?
Ponijela sam dobre dojmove. Namjerno sam otputovala u regiju ubrzo po stupanju na dužnost kako bih podvukla perspektivu pristupa Europskoj uniji i bila sam vrlo radoznala što će me tamo dočekati.
Govorimo o regiji koja nije jednostavna. Dan prije Vas, u Tirani je bio turski predsjednik Erdogan. Albanski premijer Rama je pohvalio to što turski predsjednik drži riječ, sugerirajući time da je s EU drugačije. S pravom?
Meni je vrlo važno da mi kao Evropska unija držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Zbog toga bi pregovori o pristupu trebali biti otvoreni što prije. Svim snagama se zalažemo da se s puta uklone posljednje prepreke. Smatram da ćemo tu uskoro napredovati.
U Tirani ste naglasili: put integracija vodi preko reformi. Što ste rekli Vašim sugovornicima? Što Albanija još mora učiniti?
Svi znamo da je članstvo u EU zaista povezano s mnogim uvjetima. Države, kako Albanija tako i Sjeverna Makedonija, postigle su veliki napredak, prije svega na planu reforme pravosuđa i to posebno u Albaniji. Zaista je važno da se taj korak reforme pravosuđa nastavi Vetting-procesom (provjera stručnosti, integriteta i imovinskih odnosa svih albanskih sudaca – op.ur.). Za to je potrebna i pomoć oporbe. Pokrenula sam razgovor o tome, ali i općenito čestitala Albaniji na odlučnosti kojom je tokom posljednjih godina provodila reforme.
I u Skoplju je došlo do zanimljive koincidencija. Bili ste tamo baš kada je nova vlada stupila na dužnost i ubrzo poslije Vas je u Skoplje stigao novi bugarski premijer. Je li to značajan uspjeh ili možda nada?
Vrlo je dobar znak to što se nova bugarska i nova makedonska vlada međusobno približavaju. Nadamo da će i postojeće bilateralne teme biti riješene uskoro, u bilateralnom formatu.
Ohrabrujuće signale iz Bugarske je ponešto prigušilo to što su oporba i predsjednik oštro kritizirali odlučan put novog premijera. Kakvu vrstu podrške nudite Bugarskoj kako bi se držala premijerovog kursa?
Mislim da je vrlo važno da mi kao Evropska unija, kao cjelina, a u to spada i Bugarska – držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.Mi smo spremni podržati procese koji se moraju odvijati, ali to je u prvoj liniji bilateralni proces, i ja smatram da je jedan od prioriteta nove bugarske vlade i napredovanje sa svojom vlastitom reformskom agendom. Postoji velika želja da se povijest prepusti povjesničarima.
Nadležni ste i za njemačko-francuske odnose. Francuska je proteklih godina gajila rezerve prema procesu integracije zapadnog Balkana u EU. Vidite li u Parizu promjene kada se radi o tom pitanju?
Da. Francuska je poslala jasan signal programom svog predsjedavanja Vijećem EU-a, u kojem je jedna od središnjih pitanja – perspektiva pristupa za zemlje zapadnog Balkana. Bit će održana konferencija za zapadni Balkan. Macron je u svom govoru u Strasbourgu još jednom spomenuo temu i pojasnio da postoji ta perspektiva pristupa. Tako gledano, signali iz Pariza su vrlo ohrabrujući.
Kakve nove naglaske namjeravate unijeti u politiku prema zapadnom Balkanu? Što želite staviti u prvi plan?
Ja sam državna ministrica za Europu i klimu. A za novu njemačku vladu je od središnjeg značaja da u svim oblastima naše vanjske politike u središtu budu europska politika i klimatska politika, kako u bilateralnim odnosima tako i u Bruxellesu. I tijekom mog putovanja sam vrlo jasno stavila do znanja da ćemo uložiti napore u podršku zemljama zapadnog Balkana na planu obnovljivih energija, energetske efikasnosti i zaštite prirode. To je upravo i u Albaniji velika tema.
Prethodna je vlada je u regiji kritizirana zbog toga što je ulagala u „stabilokrate" i bila manje orijentirana na vrijednosti. Hoćete li tu nešto promijeniti?
Njemačka vlada je jasno rekla da će u središtu našeg djelovanja biti politika koja se rukovodi vrijednostima. I to naravno znači da ćemo jasno ukazati na ono što je loše, ako to postoji, ali i podržati stabilnost i pozitivne procese. Sasvim jasno. Za vrijeme mog putovanja sam se namjerno sastajala ne samo s pripadnicima vlasti i oporbe, nego i predstavnicima civilnog društva. I to je sigurno stvar koju želimo nastaviti: saradnja s civilnim društvom, podrška slobodnim, neovisnim medijima, jer to čini demokracije zaista živima.
Vi se želite založiti i za nastavak Berlinskog procesa. Gdje ćete staviti nove naglaske kako biste oživjeli taj proces?
Suradnja s mladima, s mrežom mladih na zapadnom Balkanu, s uredom „Regional Youth Cooperation", zapravo je predivna stvar. Odatle stalno stižu novi impulsi. I tu vidimo i da je važno da se za mlade u zemljama zapadnog Balkana otvori perspektiva koja se sastoji i u tome da će za njih postati lakše da i unutar regije budu pokretljivi i da unutar regije imaju šanse za obrazovanje i zaposlenje.
Neke zemlje su dugom čekanju na putu u EU suprotstavile inicijativu „Open Balkans“. Kako gledate na nju?
Isprva imam razumijevanja za to da postoji velika želja da se u regiji surađuje. Istodobno inicijative koje žele jačati regionalnu suradnju moraju stvarno biti i inkluzivne, znači uključivati u sebe i zemlje poput Kosova. To je za nas središnje pitanje. A za to su vrlo pogodni instrumenti Berlinskog procesa. U Sofiji je prošle godine već postignuta suglasnost oko zajedničkog tržišta. I to sada valja konačno i provesti u djelo.
Važna tema na Balkanu je hibridno ratovanje, utjecaj aktera poput Rusije. Što činite protiv toga?
Nudimo EU-perspektivu. Za nas je izuzetno važno da sada moramo jasno reći da su te zemlje dio europske kuće i da stvarno tu pripadaju. Pa i iz geostrateških razloga. Mnogo govorimo u Europi baš o europskom suverenitetu. I ako želimo biti suvereni kao Europljanke i Europljani, moramo stvarno postići stabilnost i suradnju na zapadnom Balkanu, koji zapravo već i jest u europskoj kući, samo ne i formalno. I zbog toga mi to leži na srcu.
Anna Lührmann (38) je od kraja prošle godine je državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova zadužena za europsku i klimatsku politiku. Političarka Zelenih je od 2002. do 2009. bila zastupnica Bundestaga a od 2018. do 2021. profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Göteborgu. Od 2021. je ponovo zastupnica Bundestaga.
