Mnoge arapske zemlje stale su na stranu Izraela tokom iranskog napada. Bliski istok oduvijek je bio podijeljen, no do sada te su se podjele mogle generalizirati na određene etničke grupe. Posljednja eskalacija sukoba porušila je sva prethodna vjerovanja i savezi su, barem se tako čini, promijenjeni.
Iran je izveo masovni napad na Izrael, tvrdeći da je to odmazda za navodni izraelski napad na iransku ambasadu u Damasku. U subotu navečer lansirali su više od 300 bespilotnih letjelica i projektila prema Izraelu. Međutim, izraelski su saveznici bili uključeni u obaranje iranskih prijetnji iz zraka.
Posebno zanimljivo bilo je uključenje jordanskih zračnih snaga u pomoć. Jordan je otvorio svoj zračni prostor izraelskim i američkim avionima, čak i obarajući dronove koji su prekršili njegov zračni prostor. Ovo je iznenadilo mnoge jer Jordan nije uobičajeno uključen u takve sukobe, prenosi DW.
Vojna reakcija i politička podrška
Osim vojne reakcije, postojala je i politička podrška Izraelu od strane nekih arapskih zemalja. To je bio znak da, unatoč prošlim nesuglasicama, arapske zemlje mogu sarađivati s Izraelom u kriznim situacijama.
Napadi Irana također su okupili međunarodnu podršku Izraelu, uključujući ključne arapske države koje su kritizirale izraelsku ofanzivu u Gazi, ali su podržale izraelski vojni odgovor na iranske napade.
Jordan je, naprimer, bio vrlo kritičan prema izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu je palestinskog porijekla, uključujući i kraljicu te zemlje, a u posljednjih nekoliko sedmica došlo je do sve agresivnijih protesta protiv Izraela.
U isto vrijeme, Jordan dijeli granicu s Izraelom i čuvar je džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu, vrlo značajnog mjesta za muslimane, kršćane i Jevreje, i redovno sarađuje s izraelskim vlastima.
Jordanske vlasti, koje također smatraju SAD važnim saveznikom, moraju uravnotežiti sve te suprotstavljene interese, svoju političku stabilnost i vlastitu samoodbranu. Jordan je brzo rekao da se, pomažući Izraelu, zapravo branio.
"Neki objekti koji su sinoć ušli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našim ljudima i naseljenim područjima", objavila je jordanska vlada u saopćenju.
Saudijska Arabija je još jedna zemlja koja je morala balansirati između vlastitih interesa, međunarodnih saveza i realpolitike istupima oko sukoba u Gazi.
Bogata zaljevska država bila je spremna normalizirati odnose s Izraelom prije napada Hamasa, ali nakon što je Izrael pokrenuo svoju vojnu kampanju u Gazi ti su planovi stavljeni na čekanje.
Saudijska vlada pozdravila je pozive na prekid vatre u Gazi i kritizirala je ponašanje Izraela, ali upućeni redovno priznaju da su Saudijci privatno još uvijek zainteresirani za poboljšanje odnosa s Izraelom.
Iran kao nositelj revolucionalnog pokreta
Centralne bliskoistočne zemlje poput Iraka, Sirije i Libanona, čije je stanovništvo mješavina šiitskih i sunitskih muslimana uhvaćene su u centru sukoba jer su i Iran i zaljevske države pokušale ondje izgraditi utjecaj.
Iran godinama gradi svoj ugled revolucionarne snage na Bliskom istoku. Grupe koje Iran podržava uključuju šiitske organizacije. One ovise o iranskoj finansijskoj, vojnoj, logističkoj podršci.
Jemenski pobunjenici hutisti, milicije poznate kao Snage narodne mobilizacije u Iraku i politička i vojna grupa Hezbollah u Libanonu članovi su saveza kojeg sponzorira Iran. Grupu Hamas također podržava Iran, ali je iznimka, jer su zapravo sunitski muslimani, zajedno s većinom Palestinaca.
