Konsultacije visokog predstavnika Chrstiana Schmidta o mogućim izmjenama Izbornog zakona izazvale su političku buru iako niko još nije vidio konkretan prijedlog niti se zna šta Schmidt konkretno namjerava.
On je tokom jučerašnjeg dana obavio razgovore sa predsjednicima parlamentarnih stranaka, a teme su bile uglavnom tehničke izmjene Izbornog zakona, sprečavanje eventualne blokade provedbe rezultata izbora te presuda Ljubić.
Ovo posljednje izazvalo je i najviše prašine, jer se time navodno želi izaći ususret HDZ-u i Draganu Čoviću.
O svemu tome za Raport je govorio Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH i visokopozicionirani DF-ovac.
'Ovo je nonsens'
Za njega je nonsens da se uopće sad, dva mjeseca pred izbore, govori o izmjenama Izbornog zakona.
"A posebna je priča da se ponovo govori o željama Dragana Čovića i HDZ-a. Ja sam siguran da kada je Schmidt imenovan, on dobio podršku zapadnih zemalja u smislu zaštite ljudskih prava i Ustava BiH. Međutim, ukoliko je tačno ono što se može vidjeti u medijima, postavlja se pitanje hoće li Schmidt krenuti u daljnu podjelu države", pita se Dunović.
On to objašnjava ovako:
"Jer, ako je to tačno, ide se u podjelu po etničkom principu i postavlja se pitanje da li bi on time proglasio da je Aneks 7 - povratak svi na svoje - proveden? Jer znamo da se u Izbornom zakonu spominje popis iz 1991. godine koji se koristi sve do provedbe Aneksa 7. A, ovdje vidimo da se kalkuliše kod popune Doma naroda sa cifrom od 3 posto. Opet se ograđujem, ako je tačno ovo što mediji pišu. Spominje se, dakle, da kod delegiranja delegata u Dom naroda FBiH u koliko u nekom kantonu nema najmanje 3 posto jednog naroda to znači da se iz tog kantona ne bi delegirao delegat u Dom naroda.
Prvo, to je protiv Ustava FBiH jer se tamo navodi da se bira najmanje po jedan ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. A drugo, postavlja se pitanje hoće li postojati Klub Srba u Domu naroda FBiH po ovom principu. Jer po popisu iz 2013. Srba u FBiH živi 2,55 posto. Dakle, ili nećemo imati Klub Srba ili će se sastojati od delegata iz Drvara, Grahova Glamoča ili da prevedem - od delegata iz SNSD-a. Jer ostali ne bi bili poželjni", kaže Dunović.
Zbog svega toga je iznenađen blagom reakciom probosanskih stranaka.
"Iznenađuje me šutnja ili blagost probosanskih stranaka pa i građanskih. To su blage reakcije, ne znam da li shvataju koliko je ovo ozbiljna tema. Ukoliko ovo prođe, možemo komotno pustiti i HDZ-ov prijedlog kojim se traži da se u lične karte upiše etnička pripadnost. Ukoliko Schmidt pristane na to, kršit će temeljna ljudska prava i sve presude Evropskog suda", kaže Dunović.
No, iako Aneks 7 nije zvanično proveden, realnost je da ko se htio vraćati, vratio se i da su ljudi tamo gdje žele biti. Objektivan je to problem, ali Dunović smatra da dok to neko zvanično ne kaže, Aneks 7 zvanično ostaje neproveden.
"Dvije institucije su koje to mogu reći. Parlamentarna skupština BiH i visoki predstavnik. Ako je on spreman to reći, onda neka koristi popis iz 2013. godine ali prethodno mora reći da je Aneks proveden, mora promijeniti Ustav FBiH u ovom dijelu popune Doma naroda i mora reći šta je sa Klubom Srba, jesu li Srbi idalje konstitutivni u Federaciji. To su pitanja. Meni to liči na podjelu države i time bi zabetonirali etničke podjele", smtra Dunović.
Kako onda riješiti presudu 'Ljubić'?
"Stvar je jednostavna. Presudom je brisan sporni član Izbornog zakona koji definiše da iz svake kantonalne skupštine mora, dakle mora, biti izabran po pripadnik svakog konstitutivnog naroda. Najmanje po jedan. To je značilo da iako nije izabran neki pripadnik naroda u Skupštini, on se delegira. To nije sporno, presuda je kakva jeste. Međutim, ono što HDZ ignorira godinama, jeste da su izbori 2018. godine izbori odžani i nakon presude 'Ljubić' i HDZ-u je to bilo ok. Sad kada osjete da može neće imati većinu u Klubu Hrvata, sada je to odjednom priča da se ne mogu održati izbori. Druga stvar, u Ustavu FBiH je na drugačiji način pisalo ono što je pisalo u Izbornom zakonu. Tamo piše da je delegiran po jedan minimalnom ali samo u slučaju da je takav izabran. Ovaj prijedlog koji je sad u medijima, piše da tamo gdje nema više od 3 posto nekog naroda, oni nemaju pravo na delegata. Dakle, ako imamo etnički oćišćene sredine u ratu, ali ne do kraja, sad ćemo ih očistiti politički", ističe Dunović.
"Dakle, ako ste kao Srbin izabran u nekom kantonu gdje nema više od 3 posto Srba, vi nemate pravo u Dom naroda. Dakle, živite u pogrešnom kantonu".
Da li bi Schmidt zaista onda donio takvu diskriminatornu odluku?
"Želim vjerovati da ne bi. Isto tako želim vjerovati da probosanske stranke šute jer još nisu shvatile šta ovo donosi i kakve su posljedice".
Pitamo ga za komentar na izjavu Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA - koalicionog partnera DF-a - koji kaže da se tehničke izmjene mogu odmah nametnuti, a da sve drugo može biti predmet pregovora nakon izbora. Dakle, i ove sporne odredbe.
"Slažem se u prvom dijelu njegove izjave, oko tehničkih izmjena.
Međutim, ovaj drugi dio, u kojem je Izetbegović kazao da to može biti predmet pregovora, po mom dubokom ubjeđenju to ne može biti ni predmet pregovora. U ovoj državi se nismo borili, evo ja sam učesnik odbrane BiH, ja se nisam borio za to da mogu pregovarati o daljnjoj etničkoj podjeli BiH. Mogu to reći i u ime DF-a: Nama nije opcija pregovori o etničkoj podjeli države. Opcija mogu biti pregovori koji mogu donijeti dobrobit građanima BiH, na način da im bude bolje.
Ali, da pregovaramo da im bude gore ili da ostane kao sad, nama nije opcija", jasan je Dunović.
Komentirao je i najave smanjenja ovlasti predsjednika Federacije BiH. Poznato je da Marinko Čavara blokira niz procesa i da je zbog toga završio na crnoj listi SAD.
'Krišto je dio strategije Dragana Čovića'
"Čavara kao predsjednik FBiH odbija da izvrši svoju ustavom propisanu obaveze - imenovanje sudija Ustavnog suda. On je to blokirao iz vrlo pragmatičnog razloga i to po nalogu HDZ-a. Razlog je taj što od strane izabranih sudija Ustavnog suda FBiH se imenuje Vijeće za vitalni etnički interes. Pošto Ustavni sud funkcionira na granici kvoruma, to znači da se Vijeće ne može popuniti. Daklem kada Klub Hrvata pokrene vitalni etnički interes, u roku od 30 dana Vijeće se očituje, a kada ga nema, taj zakon se blokira do daljnjeg. A to je dok se Čavara ne smiluje da imenuje sudije. Nisam optimističan da će se napraviti neka deblokada, jer tokom pregovora o funkcionalnosti FBiH, svaki put kada se pokušalo deblokirati mogućnost da pojedinci drže FBiH kao taoca, HDZ je bio toliko protiv da nisu htjeli ni govoriti. A stvar je jednostavna - samo se donesu rokovi o imenovanju sudija", kaže Dunović.
Na kraju ga pitamo za komentar na kandidaturu Borjane Krišto. Je li u pitanju taktika Dragana Čovića ili mu je neko sugerirao da se ne kandidira?
"Mislim da je taktika. On je sam rekao da želi 'relaksirati odnose Hrvata i Bošnjaka'. Strategija je da se kandidira Krišto jer ona treba da se prikaže u svjetlu da ona nije prijetnja BiH u smislu blokada koje HDZ koristi. Međutim, svi znamo da je Borjana Krišto eksponent politike HDZ i da tu ne postoji, u političkom smislu, nikakva razlika. To su isti potezi", zaključio je Dunović u razgovoru za Raport.
