Posljedni podaci pokazuju da za glasanje na opštim izborima u oktobru se prijavilo oko 70.000 građana izvan BiH.
Sudeći prema statistikama, te brojke su poražavajuće.
Zloupotreba izbornog zakona
Kako je DW objavio, pravo glasa prijavom za oktobarske izbore u BiH ispunilo je svega 69.872 birača, koji će se naći na izvodu iz Centralnog biračkog spiska. Ukoliko se uporede podaci sa izbora od prije četiri godine, taj broj je bio nešto iznad 77 hiljada, od čega ih je tek 48 hiljada glasalo. Četiri godine ranije, 2014, iz inostranstva je stiglo svega 30 hiljada glasačkih listića, što je mnogo manje, gotovo 13 puta odnosu na prve izbore održane poslije rata 1996. godine.
Međutim, zanimljivo je da u proteklih nekoliko mjeseci skoro pa sve političke partije su razgovarale sa našim ljudima koji žive u inostarstvu i odmah po povratku iz dijaspore tvrdili su da su dobili njihovu podršku te da će ove godine izaći znatno veći broj. Ali, brojke govore drugačije.
Na ovu temu razgovarali smo sa Ćamilom Durakovićem, bivšim načelnikom Srebrenice te kandidat za poziciju predsjednik/potpredsjednik RS na predstojećim Općim izborima u BiH. Između ostalog, pitali smo ga zbog čega su ovakvi podaci te da li je manji interes posljedica neznanja, smjene generacije ili ipak nečeg drugog.
"Moramo uzeti u obzir činjenicu da brojevi koji su prije bili dosta veći su uglavnom brojevi iz Hrvatske i Srbije. Ovaj put je kroz nove propise Centralne izborne komisije spriječena malverzacija ili zloupotreba izbornog zakona za glasenje putem pošte. Tako iz Srbije i Hrvatske imamo dosta manje onih koji koji imaju pravo da glasaju", kazao je Duraković.
Podsjeća kako je na prošlim izborima za Republiku Srpsku iz dijaspore glasalo oko osam hiljada ljudi, te da će ovaj put sigurno biti duplo više.
"Ne radi se o nekom ogromnom iskoraku, ali je dovoljan pokazatelj i signal da ukoliko se nastavi raditi na afirmaciji dijaspore da se ovaj broj može zaista povećati. Isto tako vidimo da u Centralnoj izbornoj komisiji je veliki broj pritužbi građana jer je više od 10 hiljada odbijeno da bude upisano za glasanje putem pošte. Neki su odbijeni na banalnim stvarima, kao što je razlikovanje potpisa na ličnoj karti i potpisa koji su slali na aplikaciji. Ovo je neki novitet za sve nas, treba ostaviti određeni period pa da vidimo šta se može na tom planu uraditi. Ne treba od ovog sada praviti nikakav poraz ili uspjeh od bilo koga. Svakako sigurno je da smo neke stvari pomjerili sa mrtve tačke", smatra Duraković.
Vidjet će se rezultati
Između ostalog, u razgovoru za naš portal kazao je kako pojedini nisu prijateljski nastrojeni prema dijaspori te žele učiniti sve kako bi istaknuli da dijaspora nije zainteresovana za izbore.
"Mi smo prošle izbore iz dijaspore imali veći broj zato što se više od 10 hiljada iz Srbije i Hrvatske prijavilo. Sa jedne adrese po 500 ljudi glasalo. Sada je to eliminisano. Procedura jeste malo otežana, ali građanima treba vrijeme. Siguran sam da ukoliko budemo svi zajedno radili da će se sve više biti dijaspore koja će prijaviti da glasa.
Mi znamo da je negdje oko 29 hiljada registrovano za RS, ostalo je za Federaciju BiH. Vidjet ćemo od tog broja ko su ti ljudi. Ja znam da je za probosanske stranke za prošle izbore glasalo negdje oko 8 hiljada ljudi iz dijaspora. Sada od 29 hiljada, da li će biti 15 ili 20 hiljada, vidjet ćemo. Ukoliko smo udvostručili broj onih koji glasaju, vidjet će se i rezultat", istaknuo je.
Na kraju razgovora kazao nam je kako postoje dokazi da su pojedini ljudi iz dijaspore odbijeni za glasanje bez ikakvog razloga.
"Mi imamo dokaze da su neki ljudi odbijeni bez ikakvog razloga. Gledao sam potpise, vidi se da je isti potpis, a ta osoba je odbijena. Neko će morati dati objašnjenje. Upravo od ovih 10 hiljada odbijenih većina je sa prostora RS. Zašto je to tako? Da li neko sistemski pokušava umoriti dijasporu kako ne bi došlo do promjene? Ostaje da vidimo. Nećemo odustati", zaključio je Ćamil Duraković u razgovoru za Raport.
