Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, poslanik SDP-a Mirsad Duratović govorio je o pitanjima ustavnosti određenih odluka i institucija u Bosni i Hercegovini, ističući da Narodna skupština nema nadležnost da tumači Ustav BiH.
"Prvo pitanje – da li Narodna skupština ima pravo i nadležnost da raspravlja da li je prekršen Ustav ili ne? Da li je pokrenula ijedan proces, apelaciju Ustavnom sudu ili postupak za koji smatra da predstavlja antiustavno djelovanje? Koliko ja znam, ne postoji nijedna odluka Ustavnog suda u vezi s tim. Neko ko je pisao ovu informaciju uzima sebi za pravo da tumači Ustav, a za to je nadležan isključivo Ustavni sud."
Status BiH i njene nadležnosti
Duratović je naglasio da su informacije koje se plasiraju često netačne i da ne odgovaraju onome što Ustav BiH zaista propisuje.
"Sama informacija kreće od netačne premise – da je BiH nastala saglasnošću Federacije i RS i tri konstitutivna naroda, te da radi njih postoji. Nigdje u Ustavu ne stoji 'BiH', nego 'Bosna i Hercegovina'. Također, nije nastala saglasnošću entiteta, jer u članu 1. Ustava stoji da 'Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje', što znači da nije nastala u Dejtonu, nego je postojala i prije, s međunarodno priznatim granicama. Dejtonskim sporazumom dobila je unutrašnju, modificiranu strukturu, koja uključuje dva entiteta."
Također je podsjetio da BiH nije postala članica UN-a u Dejtonu, nego da je "ostala članica Ujedinjenih naroda, što jasno govori da nije 'nastala' u Dejtonu, nego je njeno postojanje samo redefinirano."
Govoreći o nadležnostima, citirao je član 3.5 Ustava BiH, rekao je: "U članu 3.5 jasno je regulisano da Bosna i Hercegovina može preuzeti nadležnosti entiteta u onim pitanjima u kojima entiteti postignu saglasnost, zatim u pitanjima koja su predviđena aneksima 5 do 8 Dejtonskog sporazuma, ili u stvarima potrebnim za očuvanje suvereniteta i političke nezavisnosti. Također, ista tačka omogućava osnivanje dodatnih institucija za potrebe vršenja tih nadležnosti. Iz navedenog je nesporno da su nadležnosti Bosne i Hercegovine izričito propisane, uz mogućnost proširenja saglasnošću i dogovorom entiteta, kao i da sve nadležnosti koje nisu dodijeljene – pripadaju entitetima."
Duratović je ukazao na netačno navođenje interpunkcijskih znakova u analizama ustavnih odredbi.
"Neko ko je pisao ovu informaciju nije doslovno prepisao kako stoji u Ustavu. U članu 3. nema zareza, nego stoji tačka-zarez (';'). Tačka-zarez označava nabrajanje i razdvajanje nepovezanih stavki, što je bitna razlika u odnosu na zarez. Kada se kaže da BiH može preuzeti nadležnosti u određenim pitanjima, nakon toga dolazi tačka-zarez, pa slijedi dalje nabrajanje", naglasio je Duratović.
Prijenos nadležnosti nije otimačina
Duratović je naglasio da određene institucije na državnom nivou nisu formirane mimo Ustava.
"Postavlja se pitanje – da li su za očuvanje suvereniteta i integriteta potrebni Ministarstvo odbrane, Ministarstvo sigurnosti, Uprava za indirektno oporezivanje? Da li su ove nadležnosti 'otete' RS ili su predstavnici RS za njih glasali, bilo u Narodnoj skupštini RS ili u Parlamentarnoj skupštini BiH", pita Duratović.
Kao primjer, naveo je usvajanje Zakona o indirektnom oporezivanju.
"Često se čuje tvrdnja da je Uprava za indirektno oporezivanje uvedena mimo Ustava. Međutim, njeno formiranje prošlo je kroz parlamentarnu proceduru i ispoštovane su ustavne odredbe. Krajem 2003. godine usvojen je Zakon o indirektnom oporezivanju", podsjetio je Duratović.
Problemi s radom Ustavnog suda RS
Duratović je kritikovao rad Ustavnog suda RS, pozivajući se na riječi Ramiza Salkića.
"Ustavni sud RS ne radi u skladu sa zakonom o Ustavnom sudu RS. Zakonom je propisano da se odluke donose uz najmanje dva glasa sudija kada je u pitanju zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, Ustavni sud RS je napisao poslovnik kojim su sebi odredili da su potrebne dvije trećine glasova sudija za donošenje odluke, što nije u skladu sa zakonom", kazao je Duratović.
Kršenja ljudskih prava i diskriminacija
Poseban naglasak stavio je na kršenja ljudskih prava i diskriminaciju.
"Član 2 Ustava BiH odnosi se na ljudska prava i osnovne slobode. U tački 1 spomenuto je pravo na obrazovanje. Nije tačna informacija da je u Federaciji BiH bilo zabranjeno učenje ćirilice. Možete nazvati bilo kojeg direktora škole ili profesora, pa i u Drvaru ili Grahovu, da pitate da li je dozvoljeno učenje ćirilice", rekao je Duratović.
Osvrnuo se i na diskriminaciju prema civilnim žrtvama rata.
"Civilne žrtve rata Bošnjaci i Hrvati u RS ne mogu ostvariti statusna prava prema Zakonu o zaštiti žrtava rata, dok istovremeno Fond penzijsko-invalidskog osiguranja isplaćuje penzije stranim dobrovoljcima i plaćenicima iz Rusije i Grčke", istakao je Duratović.
Govorio je i o pravima raseljenih lica.
"Izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na povrat imovine koja im je bila oduzeta tokom rata, kao i na kompenzaciju za imovinu koja im ne može biti vraćena. Ja sam se vratio svojoj kući i dobio sam jedan komad zemlje, ali ostalo je puno toga što mi nije vraćeno. Ko je platio ili dao kompenzaciju za kamione, mašineriju i automobile koje je vojska, MUP ili krizni štabovi RS oduzeli za potrebe vojske na početku rata", pita Duratović.
