Seksualno iskorištavanje i(li) zlostavljanje djece i s tim u vezi sve prisutnija pojava pedofilije, oblika seksualne nastranosti koja predstavlja ozbiljnu devijaciju i rizik za najmlađu populaciju, zahtijevaju preventivno djelovanje i efikasan institucionalni odgovor.
Najnoviji slučaj bijega pedofila iz Osnovnog suda u Banjoj Luci, koji je presuđen za brojna zlostavljanja djece, ponovno je 'uključio alarm' i to pitanje stavio u fokus bh. javnosti.
Prema ocjeni stručnjaka, jedan od načina za suzbijanje te pojave i sankcioniranje vinovnika ogleda se, između ostalog, u kreiranju adekvatnog zakonskog okvira, odnosno u iznalaženju odgovarajućih zakonskih rješenja, uključujući i izradu određene baze podataka, odnosno kaznene evidencije/registra osuđenih pedofila.
Na tom tragu su i aktivnosti usmjerene na donošenje zakona o uspostavi registra o osuđenim pedofilima u Federaciji BiH, kao preventivnog mehanizma zaštite djece i maloljetnika te sprječavanja da osuđenici ponove nedjela ili počine slična, a čiji su predlagači federalni parlamentarci u prošlom sazivu - Jasmin Duvnjak, Lana Prlić i Aner Žuljević.
Kako je Feni kazao Jasmin Duvnjak, delegat u prošlom sazivu Domu naroda Federalnog parlamenta i jedan od prelagača, radi se o zakonu koji je tokom 2022. godine usvojen u formi Nacrta, nakon čega je 'prošao' javnu raspravu.
Kolokvijalno je nazvan 'zakon o uspostavi registra osuđenih pedofila’, a službeno - Nacrt zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH.
"Primjedbe i sugestije koje su tokom javne rasprave upućene, prije svega od stručne i akademske javnosti, ugrađene su u tekst prijedloga zakona", podsjetio je Duvnjak, navodeći kako, nažalost, taj prijedlog još nije prošao parlamentarnu proceduru.
Precizirao je kako se radi o zakonskom prijedlogu koji je bio na dnevnom redu četvrte sjednice Predstavničkog doma, koja je ranije prekinuta, a koja bi trebala biti nastavljena do kraja novembra kada bi trebalo pristupiti i usvajanju tog zakona.
Duvnjak smatra da bi spomenuti zakon mogao biti usvojen u oba doma, najkasnije, do kraja tekuće godine, te da bi, s obzirom na društveni značaj, trebao biti među prioritetima novog saziva oba doma Federalnog parlamenta.
On je mišljenja kako se radi o zakonu za čije donošenje mora postojati politička volja, budući da je riječ o brizi o najmlađim članovima društva, zaštiti zdravlja i integriteta djece i mladih, te da bi ta tema, s obzirom na aktuelna dešavanja, trebala probuditi savjest i odgovornost federalnih parlamentaraca.
"Svjedoci smo, nažalost, da je spomenuta vrsta društveno štetnog ponašanja sve prisutnija i u našem društvu, što dodatno potcrtava obavezu nadležnih vlasti da to pitanje zakonski reguliraju, te što, istovremeno, predstavlja obavezu BiH i njenih entiteta u skladu s ranije preuzetim međunarodnim konvencijama", ističe Duvnjak.
Po njegovim riječima, uspostava spomenute evidencije postala je međunarodno-pravni standard i obaveza zemalja koje su ratificirale Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja.
Registar bi, kako je predviđeno, trebao da sadrži identifikacione podatke i fotografije osuđenih pedofila, kojima bi praktično bilo zabranjeno da se približavaju mjestima gdje se okupljaju djeca - od vrtića, škola, igrališta, do igraonica, uključujući i dječije manifestacije.
Nadalje, počinitelji spomenutih krivičnih djela bi nakon izdržavanja kazni bili u obavezi da se javljaju nadležnim organima te da ih izvještavaju o promjenama osobnih podataka/identifikacionih dokumenata, putovanjima…
Istovremeno, svaka organizacija, institucija ili ustanova koja u svom djelokrugu ima kontakt/rad s djecom (škole, vrtići, sportski klubovi, omladinske organizacije…) bit će u obavezi da kod upošljavanja novog kadra provjerava u registru da li se neko od kandidata nalazi među osobama koje su za spomenuto krivično djelo pravomoćno presuđene.
Pedloženi zakonski tekst, između ostalog, sadrži i sankcije (novčane i druge) u slučaju da se osoba upisana u registar ne pridržava, odnosno ukoliko prekrši neku od spomenutih mjera.
Prema podacima Federalne uprave policije, na području Federacije BiH je u 2022. godini registrirano 16, a u prvih devet mjeseci 2023. godine 14 krivičnih djela – spolni odnošaj s djetetom.
Također, u 2022. godini registrirana su dva slučaja zadovoljavanja pohote pred djetetom ili maloljetnikom, a isto krivično djelo u prvih devet mjeseci 2023 . godine registrirano je u četiri slučaja.
Nadalje, krivično djelo - iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije registrirano je u 18 slučajeva, a u prvih devet mjeseci 2023. godine 11 takvih krivičnih djela.
Između ostalog, raspoloživi pokazatelji svjedoče i o četiri slučaja/registrirana krivična djela – upoznavanja djeteta s pornografijom u 2022. godine, te isti broj (4) za isto krivično djelo u prvih devet mjeseci 2023. godine.
