Istraživači su analizom različitih studija otkrili dva dodatna faktora rizika za demenciju. Novi izvještaj sugerira da bi liječenje gubitka vida i snižavanje LDL holesterola moglo smanjiti rizik od razvoja iste.
Nalazi pokazuju da je oko 7% slučajeva demencije povezano s visokim LDL holesterolom u srednjoj životnoj dobi, dok je 2% povezano s neliječenim gubitkom vida kasnije u životu.
Ovo istraživanje, koje je u časopisu The Lancet objavilo 27 članova Lancetove komisije za demenciju, temelji se na njihovim nalazima iz 2020., koji su identificirali 12 drugih promjenjivih faktora rizika za demenciju, uključujući nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje i zagađenje zraka.
Suočavanje sa svih 14 faktora rizika moglo bi spriječiti ili odgoditi do 45% slučajeva demencije.
Glavni autor Gill Livingston za Health je izrazio optimizam te napomenuo da, iako je uvođenje promjena izazovno, dokazi naglašavaju načine na koje pojedinci mogu smanjiti rizik od demencije.
Procjenjuje se da demencija, neurološko stanje koje utječe na kognitivne sposobnosti, pogađa oko 6,7 miliona Amerikanaca u dobi od 65 godina i starijih, a očekuje se da će se taj broj značajno povećati do 2060. godine.
Istraživači su pregledali više studija kako bi potvrdili da su i visok holesterol i neliječeni gubitak vida značajni faktori rizika. Također su naglasili da bi ciljanje na te faktore moglo pomoći u smanjenju rizika od demencije, posebno među ranjivim skupinama kao što su manjine i oni s nižim socioekonomskim statusom.
David Eagleman, neuronaučnik, je za Health istaknuo kako je demencija posljedica kombinacije genetskih, okolišnih i životnih faktora, a naši svakodnevni izbori značajno utječu na zdravlje mozga.
Gubitak vida smanjuje mentalnu stimulaciju i društveni angažman, dok visoki LDL holesterol može ograničiti protok krvi u mozgu, što povećava rizik od demencije. Srećom, ti se rizici mogu promijeniti ranom intervencijom.
Strategije prevencije, uključujući kontrolu holesterola i zdravlje vida, mogle bi pomoći u usporavanju kognitivnog pada. Redovni pregledi, prilagodbe načina života i kognitivne procjene mogu igrati ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga kako ljudi stare.