Privredno društvo Eastern Mining uputilo je demantij za, kasko se navodi, ispravku neistinitih navoda koji su izneseni u članku pod naslovom „Sanja Renić: Bosanski Rio Tinto – Eastern Miningu koncesiona naknada sa 10.000 KM po hektaru spuštena na 150 KM“, objavljenom dana 03.01.2022. godine na web stranici Naše Stranke i na Facebook profilu „Sanja Renić“.
Saopćenje prenosimo u cijelosti:
Osnovne činjenice
"Poštovani, u cilju pravilnog i istinitog informisanja javnosti ovim putem Vas obavještavamo da je privredno društvo – koncesionar Eastern Mining dana 05.01.2022. uputilo demant i zahtjev za ispravku neistinitih navoda navoda koji su izneseni u članku pod naslovom „Sanja Renić: Bosanski Rio Tinto – Eastern Miningu koncesiona naknada sa 10.000 KM po hektaru spuštena na 150 KM“, objavljenom dana 03.01.2022. godine na web stranici Naše Stranke i na Facebook profilu „Sanja Renić“.
S obzirom na to da prije iznošenja stavova u javnosti, djelujući u svojstvu zastupnice u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, zastupnica Sanja Renić nije od investitora Eastern Mining d.o.o. iz Vareša, odnosno od njegovog osnivača, kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije, zatražila podatke o poslovanju i Projektu ove kompanije, neophodno je da Vas i javnost upoznamo sa osnovnim činjenicama koje su suprotne navodima iznesenim u sporoj objavi zastupnice Renić.
Kompanija Eastern Mining d.o.o. iz Vareša zaključila je sa Ministarstvom za privredu Zeničko-dobojskog kantona Ugovor o koncesiji za istraživanje i ekspolataciju metaličnih mineralnih resursa olova, cinka i barita, te od 2017. godine intenzivno izvodi detaljna geološka istraživanja na osnovu prethodno pribavljenih dozvola za čije izdavanje nadležnost ima Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije a veliki broj upravnih postupaka za izdavanje prethodnih saglasnosti vođen je pred općinskim, kantonalnim i federalnim organima uprave jer se radi o izuzetno složenom projektu na koji se primjenjuju različiti materijalni propisi na različitim nivoima vlasti.
Koncesiona naknada
Prilikom zaključivanja Ugovora o koncesiji, investitor je izvršio uplatu jednokratne koncesione naknade, u skladu sa tada važećom Odlukom o utvrđivanju minimalne naknade za koncesije (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona broj 6/13) u iznosu od 175.205,85 KM. Ugovorena kontinuirana koncesiona naknada za ekspolataciju metaličnih mineralnih resursa olova, cinka i barita u osnovnom koncesionom ugovoru iznosi 1,50 KM po toni rovne rude.
Nakon što je investitor u skladu sa pribavljenim dozvolama u koncesionom polju izveo geološka istraživanja u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Federacije BiH, Ministarstvu za privredu je kao Koncesoru dostavio Rješenje o potvrdi rezervi, izdato od Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva, te je podnio zahtjev za proširenje koncesionog polja, kako bi nastavio sa istraživanjem rudnog tijela koje se prema nalazima istraživanja protezalo izvan koncesionog polja.
S obzirom da se prošireno polje kao de facto novi prostor mora jasno označiti te se mora provesti kompletna procedura kao kada se dodjeljuje nova koncesija, investitor je istu inicirao. Ministarstvo je formiralo komisiju koja je provela postupak, te je investitor učestvovao na javnom pozivu za dodjelu – proširenje koncesije, a na koji javni poziv su se mogla prijaviti i treća zainteresirana lica koja su ispunjavala uslove Javnog poziva.
Visina jednokratne koncesione naknade za prošireni prostor utvrđena je na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona 16/2018) koja je u vrijeme potpisivanja Anexa ugovora bila na snazi, te je uplaćena jednokratna koncesiona naknada za prošireni prostor u iznosu od 876.489,15 KM prije potpisavnja Anexa III Ugovora o koncesiji, te je uplaćen iznos od 481.800,00 KM na ime jednokratne koncesione naknade za zaključenje Anexa V ugovora, a zaključenog dana 03.12.2020. godine, što ukupno iznosi 1.533.495,00 KM.
Rezultati istraživanja
Dakle, radi se o jednokratnim koncesionim naknadama koje su uplaćene u korist budžeta Kantona i Općine prije nego je investitor uopće imao mogućnost da izvrši geološka istraživanja i utvrdi postojanje ili nepostajanje rude i eventualno se odluči na dalje investiranje u razvoj projekta, odnosno ekspolatacije.
Posebno je značajno napomenuti da rezultati istraživanja do kojih dođe investitor prilikom istraživanja nisu vlasništvo investitora. Naime, investitor ima obavezu da Federalnom ministarstvu energetike, industrije i rudarstva dostavlja redovne izvještaje o rezultatima koji se deponuju u Zavodu za geologiju FBiH, gdje ostaju trajno pa i nakon prestanka zaključenog ugovora o koncesiji. Federacija BiH posredstvom Zavoda može raspolagati prikupljenim podacima, koje je u ovom slučaju finansirao svojim istraživanjima investitor Eastern Mining d.o.o. iz Vareša.
Zastupnica Sanja Renić se u svom saopćenju bavi isključivo jednokratnom koncesionom naknadom, tvrdeći da je Vlada ZDK pogodovala isključivo jednom koncesionaru, a zanemarujući činjenicu da su na osnovu iste Odluke u istom periodu dodijeljene koncesije i drugim pravnim licima, jer je smanjenjem jednokratnih naknada Vlada ZDK dala poticaj investitorima da podnose zahtjeve za koncesiju i da geološki istražuju područja u ZDK, a koji podaci su od javnog interesa, a ne samo za investitora.
Pored navedenog u cijelosti je zanemarana činjenica, koja je u smislu koristi budžeta ZDK i Općine zapravo i najvažnija, a to je da je koncesionaru Eastern Mining d.o.o Anexom IV ugovora izvršeno povećanje kontinuirane koncesione naknade sa 1,50KM po toni rovne rude koja je bila prvobitno ugovorena, na cijenu 3,90 KM po toni rovne rude i koju je ovaj investitor počeo plaćati redovno u korist Kantona počevši od 2020. godine, a još uvijek nije počeo sa ekspolatacijom, proizvodnjom i ostvarivanjem prihoda.
Prema projekcijama investitora za vrijeme trajanja Ugovora o koncesiji i ekspolatacije rude, investiror će platiti ukupno 28 miliona konvertibilnih maraka na ime kontinuirane koncesione naknade, dok će na ime poreza i doprinosa u korist budžeta isplatiti cca. 306 miliona konvertibilnih maraka.
Sporne izjave
U svom saopćenju, zastupnica Renić neosnovano navodi da ova firma „stvara privid društveno odgovornog poslovanja tako što je dodijelila pet stipendija od 250 KM učenicima osnovne škole u Varešu.“
Iz navedene tvrdnje je očigledno da prija davanje sporne izjave nisu prikupljene relevantne informacije i činjenice. Od početaka izvođenja radova, a intenzivno od 2017. godine, ovaj investitor ima izuzetan partnerski odnos sa lokalnom zajednicom u Varešu.
Investitor je učestvovao u skoro svim značajnim društvenim dešavanjima i podržavao projekte udruženja i pojedinaca, a posebno: UG „Nogometni klub“ Vareš, Udruga „Naš dom Borovica“, Mjesna zajednica Pržići, Udruga „Emil Milo Cipra“ Vareš, Hrvatski radio Bobovac, Mjesna zajdenica Donja Borivica, „Čuvari Bosanske Krune Bobovac“, Opća Biblioteka Vareš, sportista Faruk Muhić, sportistkinja Amina Hrvat, sportistkinja Šherzada Operta, JU Mješovita srednja škola „Nordbat-2“ Vareš, JU Osnovna škola „Vareš Majdan“ Vareš, JU Osnovna škola „Vareš“ Vareš, JU „Dom zdravlja“ Vareš, Općina Vareš, Košarkaško igralište Vareš, Ustanova za prihvat i odgoj djece „Mala škola“ Vareš, Fondacija za obnovu i razvoj regije Vareš, JU Centar za socijalni rad Vareš, Crveni križ Vareš, Karate klub Vareš, Udruženje odred izviđača „Zvijezda“ Vareš, i drugi.
Ukupno učešće u društvenim projektima u 2017. godini iznosi 4.000,00 KM, u 2018. godini 6.600,00 KM u 2019. godini 27.046,99 KM, u 2020. godini 136.730,77 KM i u 2021. godini iznosi 151.982,97 KM, što je ukupno 326.982,97 KM izdvojeno za društvene projekte.
Osnovana fondacija
Pored navedenog, u aprilu 2021. godine osnovana je Fondacija Adriatic koja podržava projekte iz oblasti obrazovanja, zaštite okoliša i zaštite zdravlja, te je suprotno navodima objave ova Fondacija u 2021. godini dodijelila 30 stipendija učenicima i studentima iz Vareša, Breze i Kaknja.
Investitor Eastern Mining d.o.o u vlsništvu Adriatic Metalsa je do sada u Bosnu i Hercegovinu uložio oko 59 miliona KM iz kojih sredstava su angažovani domaći izvođači radova, dakle kompanije iz Bosne i Hercegovine koje zapošljavaju na stotine radnika, a Eastern Mining već sada ima zaposlenih 80 radnika. Početak proizvodnje planiran je za početak 2023. godine.
Također, želimo naglasiti da se ovaj investitor u svom dosadašnjem radu uspješno nosio sa izuzetno kompleksnim administrativnim aparatom i na svim nivoima prikupio potrebne dozvole u skladu sa važećim zakonskim propisima koji se odnose na koncesije, geologiju, rudarstvo, zaštitu okoliša, prostorno uređenje i planiranje, porezne propise, itd. U svom radu se susreo sa svim vrstama kontrola nadležnih inspekcija, uplaćuje poreze i doprinose sa sve radnike u punom iznosu, daje prednost domaćim kompanijama i daje podršku mladima da ostanu, žive i rade u Varešu.
Različite struktrure
Posebno želimo naglasiti da je ovaj projekat u dosadašnjem postojanju prošao kroz različite vladajuće strukture, koje su uvijek bile kooperativne i djelovale u skladu sa zakonom prema nama kao investitorima, jer su prepoznale da je naša kompanija opredijeljena za rad u skladu sa važećim zakonima, te neće dozvoliti da bude predmetom bilo čijih političkih promocija jer je ovo Projekat koji je od općeg interesa.
Investitor Eastern Mining ima otvoren i transparentan pristup kako prema vlastima, tako i prema svim zainteresiranim stranama, tako da smo za sva pitanja otvoreni i sva zainteresirana lica su dobro došla da nas posjete i neposredno se uvjere u način na koji ovaj investitor radi.
Također, neosnovani su navodi zastupnice Renić o sestrinskoj firmi Seven plus d.o.o. s obzirom na to da osnivač društva Eastern Mining d.o.o, kompanija Adriatic Metals nije povezana sa društvom koje pominjete u Vašoj objavi niti je involvirano na bilo koji način u projekte tog društva.
Objavljenje informacije u članku dovedene su u vezu sa pravnim licem Eastern Mining d.o.o. nisu tačne i predstavljaju “iznošenje i pronošenje izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem podnosioca zahtjeva trećem licima”, te u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od klevete FBiH i Zakona o obligacionim odnosima FBIH) za ovakvo izražavanje, odnosno pronošenje, odgovoran vlasnik predmetnog portala i lice koje je sporni tekst objavilo.
Neosnovani navodi
Zbog svega navedenog, stava smo da je potpuno neprimjereno dovoditi u vezu našu kompaniju sa bilo kakvim zloupotrebama, a pogotovo imajući na umu društveni značaj projekta, smatramo bespotrebnim da se ovakvi projekti koriste za bilo šta osim za promociju potencijala koje ova zemlja ima.
Ovakvim neosnovanim iznošenjem paušalnih navoda zastupnica Renić nanosi štetu ugledu kompanije, odnosno otvara mogućnost zloupotrebe ugleda kompanije pred investitorima, lokalnom zajednicom i građanima Općine Vareš i Zeničko-dobojskog kantona, stvarajući na takav način zabunu, a koja bi mogla biti otklonjena profesionalnim izvještavanjem i informisanjem javnosti nakon prethodne provjere informacija.
U skladu sa svim navedenim, u upućenom demantiju, zatražili smo da zastupnica Sanja Renić isti objavi u cijelosti u skladu s demokratskim praksama. S poštovanjem, Eastern Mining d.o.o., Dr.sci. Adnan Teletović", navedeno je u saopćenju.
