Rekordan broj bogatih je otišao iz zemlje otkako je vlada povećala stope poreza na bogatstvo za 0,1 procentni poen. Najveći norveški poreski obveznik i najveći dioničar investicione firme Aker ASA, Kjel Inge Roke, prošlog septembra preselio se iz Askera u Norveškoj u švajcarski Lugano.
Industrijski tajkun čija se neto vrijednost procjenjuje na 1,5 milijardi funti jedan je od 50 milijardera i milionera koji su napustili Norvešku tokom prošle godine nakon što su bili pogođeni višim stopama poreza na bogatstvo.
Rekordan broj bogatih stanovnika Norveške je otišao iz zemlje otkako je koalicija laburista i centra povećala stope poreza na bogatstvo za 0,1 postotni poen, što je vladu koštalo desetine miliona izgubljenih poreskih prihoda. Pedeset osoba s visokim primanjima, ukupne neto vrijednosti veće od tri milijarde funti, zarađuje više od ukupnog broja onih koji su napustili Norvešku i otišli u Švicarsku od 2009. godine, pišu norveške novine Dagens naeringsliv, prenosi Telegraph.
Oporezivanje bogatstva
Očekuje se da će zbog poreza još i više bogatih Norvežana napustiti zemlju.
Egzodus iz Norveške, koja je samo jedna od četiri zemlje u OECD-u (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) koje još nameću porez na bogatstvo, moglo bi da primijeti Ministarstvo finansija dok laburisti raspravljaju kako da natjeraju bogataše da plaćaju više poreza u Velikoj Britaniji. Smatra se da Keir Starmer razmatra različite oblike oporezivanja bogatstva, uključujući i porez na kapitalnu dobit te ukidanja raznih izuzeća od plaćanja poreza za bogate, ako laburisti pobijede na idućim izborima.
Norveški porez na bogatstvo dugo je bio trn u oku najbogatijih u toj zemlji. Godine 1990. je 12 evropskih zemalja OECD-a uvelo porez na bogatstvo. Međutim, većina ih je i ukinula tokom devedesetih i dvijehiljaditih zbog sve većeg straha da će u globalizovanom svijetu bogataši jednostavno otići negdje drugdje. Francuska je bila posljednja zemlja koja je ukinula porez na bogatstvo 2017. godine, nakon što je između 2000. i 2016. godine izgubila oko 60.000 milionera. Sada su jedine evropske zemlje koje još nameću porez na bogatstvo Norveška, Španija i Švicarska, i to uprkos činjenici da porez na bogatstvo donosi iznenađujuće malu dobit za vladu. Naime, samo mali dio norveškog poreza, oko jedan posto, dolazi od poreza na bogatstvo.
"Norveška je razvijena zemlja s vjerovatno najvećim porezom na bogatstvo, no on još uvijek nije tako značajan“, kaže Dan Nidle iz neprofitne organizacije Tax Policy Associates. To je dijelom zbog popusta koji se primjenjuju na primarno prebivalište i dionice koje ne kotiraju.
"To stvara podsticaj da izbjegnete uvrštavanje svoje firme na berzu i uložite što je više moguće neto vrijednosti u svoju kuću. To nisu sjajni rezultati iz perspektive politike“, kaže Nidle.
Prema norveškoj poreskoj politici, pojedinac s neto bogatstvom većim od 130.000 funti oporezuje se jedan posto na sve iznad tog praga. Od ovog poreza, 0,3% ide državi, a preostalih 0,7 posto općini. Oni s bogatstvom većim od 1,5 miliona funti plaćaju porez od 1,1 posto, a taj 0,1 posto viška ide državi.
Roke za svoje preseljenje nije naveo finansijske razloge, a rekao je da ni Lugano nije najjeftiniji, niti ima najniže poreze, ali ističe kako je to sjajno mjesto sa centralnom lokacijom u Evropi.
Među ostalim bogatašima koji su nedavno napustili Norvešku su Tore Ivar Sletemoen, suosnivač firme za proizvodnju baterija Feyr, te Ninja Tolefsen, kći investitora u nekretnine Ivara Tolefsena. U Švicarsku je otišao i Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač firme za trgovanje kriptovalutama Dune. On je za Financial Times rekao da je zabrinut da će njegov idući poreski račun biti nekoliko puta veći od njegovog raspoloživog prihoda.
Iseljavanje iz zemlje
Možda se čini čudnim što se toliko Norvežana seli u Švicarsku, zemlju koja ima i vlastiti porez na bogatstvo. Zapravo, Švicarska od poreza na bogatstvo zarađuje više nego Norveška, oko četiri posto od ukupnog poreza. Ipak, ta zemlja nudi dogovore za strance koji su visoko na popisu bogatih pojedinaca u potrazi za novim domom.
U pojedinim švicarskim kantonima osoba koja živi ali ne radi u Švicarskoj, može da se odluči za povoljan paušalni porez na temelju svojih troškova i životnih standarda, a ne na temelju prihoda i imovine.
U očajničkom pokušaju da zaustavi bogate poreske obveznike koji napuštaju zemlju, Norveška je rekla da istražuje mogućnost izlaznog poreza, gdje se pojedinci oporezuju na ušteđeni kapitalni prihod u trenutku kada se iseljavaju iz zemlje.
Vlada Norveške je već preduzela neke korake kako bi zaustavila najbogatije da se isele, kada je u novembru prošle godine ukinula "pravilo pet godina" koje je značilo da su bogati Norvežani mogli da prodaju svoje dionice bez plaćanja poreza na dobit ako su živjeli u inostranstvu više od pet godina.
Norvešku od septembra 2021. vodi koaliciona vlada Laburističkog centra, nakon osam godina pod Konzervativnom strankom Erne Solberg.
OECD je upozorio da porez na bogatstvo ima negativan utjecaj na dugoročni rast te da šteti poduzetništvu.
