Iduća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola i tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima tu prelazi sve granice zbog nesmiljenog krčenja šuma.
Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.
To uključuje novi koronavirus, koji je navjerovatnije 'skočio' sa šišmiša i ljuskavaca na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizira.
Lapola, koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosustave tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.
"Amazonija je golemi rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću", rekao je u razgovoru za AFP.
Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.
Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Jaira Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.
Trend se nastavlja i ove. Od januara do aprila, 'izbrisano' je 1200 kvadratnih kilometara šume, što je novi rekord za četveromjesečno razdoblje. Podaci su to brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje svemira (INPE).
Iskrčena površina ukupno je premašila 11.000 kvadratnih kilometara, što je područje otprilike veličine Dalmacije.
To su loše vijesti, ne samo za planet nego i za ljudsko zdravlje, kaže Lapola koji je doktorirao na institutu Maxa Plancka, a sada radi na brazilskom univerzitetu Campinas.
"Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude", rekao je.
Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i denga groznice.
"Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža", kaže Lapola.
Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.
Golema bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti "u najveći svjetski bazen koronavirusa", rekao je Lapola misleći na koronaviruse općenito, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.
"To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno", naglasio je.
"Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume", tvrdi. "Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno".
