Godina 2024. vjerovatno će biti burna za globalnu privredu jer se rast usporava, a geopolitičke napetosti rastu širom svijeta, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Zaklada je anketirala više od 60 vodećih ekonomista uoči svog godišnjeg sastanka koji se ove sedmice održava u švicarskom skijalištu Davosu, piše Business Insider.
Više od polovice ispitanika reklo je da će svjetska privreda oslabjeti ove godine, a 70% ih je predvidjelo slabije finansijske uvjete – što implicira da vjeruju da će središnje banke, uključujući američku središnju pričuvu, početi snižavati kamatne stope u nekom trenutku 2024.
Preko 80% ekonomista koje je anketirao WEF očekuje da će geopolitičke napetosti potaknuti volatilnost tržišta dionica i ekonomsku neizvjesnost, dok je oko tri četvrtine anketiranih reklo da očekuje da će umjetna inteligencija ove godine potaknuti inovacije u naprednim privredama.
“Usred sve većeg odstupanja, otpornost globalne privrede bit će na iskušenju u nadolazećoj godini”, rekla je izvršna direktorica WEF-a Saadia Zahidi. “Iako globalna inflacija jenjava, rast se zaustavlja, finansijski uvjeti ostaju strogi, globalne napetosti se produbljuju, a nejednakosti rastu.”
Rukovoditelji Wall Streeta zabrinuti su zbog povećane geopolitičke nestabilnosti otkako je u listopadu izbio rat na Bliskom istoku, iako te zabrinutosti nisu spriječile rast dionica u posljednja dva mjeseca 2023.
Šef JPMorgan Chasea Jamie Dimon rekao je u intervjuu za britanski Sunday Times u novembru da bi ruska invazija na Ukrajinu i rat Izraela s Hamasom mogli izazvati najozbiljniju globalnu krizu “od 1938.”, dok je osnivač milijardera Bridgewater Associatesa Ray Dalio opetovano upozoravao na potencijalni rat u koji bi bili uključeni SAD i Kina.
Uprkos njihovim tmurnim izgledima, VIX indeks – naširoko praćeni “mjerač straha” s Wall Streeta – trguje se blizu svoje najniže razine od prije pandemije, što sugerira da trgovci nisu toliko zabrinuti.
