Rusija je pogodila ukrajinski grad Dnjepar eksperimentalnom hipersoničnom krstarećom raketom srednjeg dometa nazvanom "Oreshnik", rekao je ruski predsjednik u izvanrednom obraćanju naciji.
Ukrajinski izvori, prije Putinova obraćanja, tvrdili su da je riječ o interkontinentalnoj balističkoj raketi.
Prva upotreba takve rakete u ratu u Ukrajini je značajna eskalacija sukoba, nakon što su SAD i Velika Britanija odobrile Ukrajini korištenje ATACMS i raketa "Storm Shadow" za gađanje ciljeva duboko unutar ruskog teritorija. Te su rakete već korištene u regiji Kursk u koju su ukrajinske snage ušle u avgustu, a Rusi ih sada pokušavaju protuofenzivom istjerati.
Putin je u televizijskom obraćanju naciji rekao da se radi o hipersoničnoj ili hipersoničnoj bojevoj glavi te da “Rusija zadržava pravo upotrebe oružja protiv vojnih ciljeva u zemljama koje dopuštaju udare na rusko tlo”.
Prethodno je ukrajinska vojska tvrdila da se radi o interkontinentalnom balističkom projektilu, a svoje tvrdnje temeljili su na njegovoj putanji i brzini. Slično je zaključio i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskij, dodavši kako je riječ o "novoj ruskoj raketi" koja ima karakteristike interkontinentalne balističke rakete te pozvao na međunarodni odgovor.
Američki dužnosnici osporili su tvrdnje Ukrajine da se radi o interkontinentalnoj balističkoj raketi, rekavši da je riječ o raketi srednjeg dometa s hipersoničnim sposobnostima, što je Putin kasnije potvrdio.
No, raketa kojom je gađan Dnjepar ima karakteristike balističke rakete. Pentagon je priopćio da je riječ o posebnoj verziji napravljenoj na bazi balističke rakete RS-26 "Rubež", koja nosi tzv. MIRV, sustav koji nosi više neovisnih bojevih glava. U slučaju Orašara, navodi se da se radi o šest bojevih glava, koje neovisno jedna o drugoj pogađaju mete, što potvrđuje i snimka iz Dnjepra brzinom većom od 13.000 kilometara na sat ili 11 puta većom od brzine zvuk.
Hipersonične rakete, kao i interkontinentalne balističke rakete predstavljaju najsavremeniju vojnu tehnologiju, ali su napravljene za različite svrhe i koriste različite mehanizme djelovanja.
Kako navodi Centar za kontrolu i neširenje oružja, američka nevladina organizacija nastala u vreme Hladnog rata, tehnički gledano, hipersonično oružje postoji od sredine 20. vijeka.
"Hipersonično oružje je samo nešto što putuje brzinom od 5 maha ili brže, ili najmanje pet puta većom od brzine zvuka. Balističke rakete odavno posjeduju ove brzine. Ono što razlikuje današnju klasu hipersoničnih oružja u nastajanju je to što koriste aerodinamička svojstva kako bi se raketama pri povratku u atmosferu omogućilo vođeno manevrisanje. Dok balističke rakete prate paraboličnu putanju do cilja, hipersonične rakete mogu ponovo ući u atmosferu mnogo brže i mogu biti vođene do cilja tako što izvode manevre izbjegavanja PVO sistema", objašnjavaju iz ove organizacije. Kako dodaju, takve rakete mogu da imaju domet do hiljadu kilometara, što ih čini ekvivalentnim interkontinentalnim balističkim raketama.
"Hipersonične krstareće rakete se također u početku ubrzavaju do hipersoničnih brzina pomoću raketnog bustera, a zatim koriste skremdžet motor (posebnu vrstu nadzvučnog mlaznog motora, prim. aut) kako bi imale pogon tokom cijelog leta", objašnjavaju iz Centra.
Poseban izazov koji predstavlja hipersonično oružje nije posledica njihove brzine, već njihovog potencijala da izbegnu odbranu tokom sredine svog leta i u završnoj fazi, prije udara na cilj, objašnjavaju iz Centra za kontrolu i neširenje oružja.
Kako je izjavio umirovljeni australski general Mick Ryan, korištenjem novog oružja kao odgovor na odluku zapadnih zemalja da odobre korištenje svojih projektila na ruskom teritoriju, Putin je želio poslati poruku "nisam ja eskalirao situaciju, nego vi ".
"Drugi razlog za ovaj Putinov potez je želja da pošalje poruku američkoj administraciji, koja je sada u tranziciji, da ne bi trebali odobriti napredniju vojnu tehnologiju za Ukrajinu. Putin šalje poruku da je granica njegovog strpljenja došla Također, još jedan razlog zašto je "možda upotrijebio ovo oružje jer je odlučio da je potrebno više od nuklearnog zveckanja kako bi utjecao na američke i europske političare o budućnosti rata u Ukrajini, podršci Kijevu i potencijalnim pregovorima", Ryan rekao je. Prema njegovom mišljenju, Putinovo često spominjanje nuklearnog oružja obezvrijedilo je snagu takve prijetnje, pa je trebao poslati drugačiji signal Washingtonu, pa je to odlučio učiniti eksperimentalnim oružjem kakvo do sada nije bilo.
"Vladimir Putin ne šalje samo poruku Washingtonu, jer se radi o oružju dometa većeg od 5000 kilometara, koje bi se moglo upotrijebiti protiv bilo koje mete u Evropi ili Velikoj Britaniji. To je poruka Evropi ne samo o njihovoj podršci za Ukrajinu, ali i o njihovim sposobnostima i spremnosti Rusije da utječe na njezinu sigurnosnu politiku daleko izvan Ukrajine“, smatra Ryan.
